WhatsApp

Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Bruxelles | 19. 1. 2015.

Izvješće o Srbiji: očekuje se pridruživanje politici EU-a

U okviru rasprave o nacrtu izvješća zastupnika Davida McAllistera o napretku Srbije potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Andrej Plenković kazao je da bi za Srbiju i susjedne države bilo dobro da ostvari napredak na području političkih, pravnih i gospodarskih reformi

Podsjetio je na razmjenu mišljenja sa srpskim ministrom Dačićem na sjednici Odbora za vanjske poslove u prosincu 2014, koji nakon Rezolucije Europskog parlamenta o optuženom ratnom zločincu Šešelju od 27. studenoga nije tom prigodom osudio njegov govor mržnje, kao što to nisu učinili ni drugi najviši srpski dužnosnici poput premijera Vučića i predsjednika Nikolića, a koji su do 2008. godine bili u istoj Srpskoj radikalnoj stranci kao optuženik za ratne zločine Šešelj. Plenković smatra kako to nije dobro i da bi Srbija, kao zemlja koja želi u EU, trebala prihvatiti demokratske standarde i biti vrlo jasna u osudi Šešeljeve ratnohuškačke retorike.

Plenković se ujedno osvrnuo na članak 3. srbijanskog Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa Srbije u postupcima za ratne zločine, kojima je Srbija proširila svojevrsnu univerzalnu regionalnu nadležnost za ratne zločine na teritorij drugih država proizišlih iz bivše SFRJ, pri čemu je prekršila načela kaznenog i međunarodnog prava o pravnoj sigurnosti i nemiješanju u unutranje poslove drugih država. Eklatantan je slučaj hrvatskog branitelja Veljka Marića. Naglasio je kako je apsurdno da Srbija – čije se vlasti nisu kadre jasno očitovati o osudi govora mržnje optuženika za ratne zločine Šešelja – pretendira na to da bude »regionalni Haag nakon Haaga«. Stoga je ključno učiniti pritisak da bi se ukidanule relevantne odredbe navedenog Zakona koje su usmjerene protiv članica EU-a i drugih, susjednih država.

Zaključio je da u vanjskopolitičkom smislu Srbija treba odlučiti o svom putu.  Ako želi u EU, onda se treba pridruživati vanjskopolitičkim stajalištima EU, pa i u odnosima s Rusijom, tj. restriktivnim mjerama EU, osobito otkad je preuzela predsjedanje Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju.