Slučaj Šešelj: što Hrvatska može poduzeti
U emisiji Milene Jukić-Ugrin gostovali su također ministar pravosuđa Orsat Miljenić, bivši ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković (HDZ) i novinar Tihomir Vinković.
Plenković smatra da cjelokupna hrvatska politička scena mora snažno reagirati na neprihvatljivo ponašanje i retoriku optuženika za ratne zločine Šešelja otkako je pušten iz Haaga. Ujedno Hrvatska kao članica EU ima na raspolaganju odgovarajuće mehanizme i predstavnike u institucijama EU. Istaknuo je da je donošenje hitne rezolucije pokrenuo najprije na sastanku Vanjskopolitičkog odbora EP-a, a potom i na satanku Kluba zastupnika EPP-a. Prijedlog su podržali svi zastupnici HDZ-a i HSS-a, kao i brojni zastupnici EPP-a koji se bave vanjskopolitičkim temama. Nakon toga je u koordinaciji sa svim hrvatskim zastupnicima osigurana i potpora drugih političkih skupina u Europskom parlamentu.
Nakon što je rezolucija uvrštena u dnevni red plenarne sjednice, te je rasprava o njoj na rasporedu idući četvrtak (27. studenoga), u tijeku je izrada nacrta rezolucije, a od ponedjeljka slijede konzultacije među političkim skupinama o njezinom sadržaju.
Plenković očekuje da će rezolucija dobiti široku potporu zastupnika, s obzirom na to da se radi je posrijedi ratnohušačka retorika optuženika za ratne zločine i obnova pretenzija projekta Velike Srbije na teritorij Hrvatske kao članice EU.
Šešelj je već prekršio oba uvjeta koje mu je zadalo Raspravno vijeće prilikom puštanja na slobodu: svojom retorikom utjecao je na svjedoke i obitelji žrtava, a također je izjavio da se ne namjerava dobrovoljno vratiti u Haag. Europski parlament o tome ne može šutjeti, drži Plenković.
Naglasio je da je prije pisma predsjednika Josipovića zastupnicima u Europskom parlamentu pokrenuo inicijativu za donošenje hitne rezolucije na temelju članka 135. pravilnika EP-a zbog kršenja načela vladavine prava, demokracije i ljudskih prava.
Napomenuo je da će se rezolucija po usvajanju uputiti Vladi Srbije, Vijeću sigurnosti i predsjedniku Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju. Trenutno je vjerodostojnost suda u Haagu najviše narušena, jer se Raspravno vijeće trebalo osigurati snažnijim uvjetima i mehanizmima kad je Šešelja pustilo na slobodu. Time bi se izbjegao sadašnji scenarij koji destabilizira Srbiju i vraća proces regionalne suradnje i pomirbe nekoliko godina natrag, smatra Plenković.
Provokativnom čestitikom na dan pada Vukovara Šešelj je prevršio svaku mjeru, na što je Hrvatska morala najsnažnije odgovoriti. Velika je odgovornost sada na Haaškom sudu i Vladi Srbije da adekvatno reagiraju, zaključio je Plenković.
Emisiju možete poslušati ovdje