Minimalna plaća za 2027. iznosit će 1.130 eura bruto
Minimalna bruto plaća danas iznosi 1.050 eura, a nakon obavljenih konzultacija i procjena odlučili smo da ona bude 1.130 eura, 80 eura viša nego ove godine, najavio je premijer Andrej Plenković u uvodnom dijelu Vladine sjednice
Dodao je da je riječ je o rastu na godišnjoj razini od 7,6 posto. Podsjetio je kako je minimalna bruto plaća 2016., kada je formirao svoju prvu vladu, iznosila 414 eura. Radi se o nominalnom rastu od 173 posto, a realnom rastu od 97 posto, što je u apsolutnom iznosu više za 716 eura, istaknuo je.
U Hrvatskoj minimalnu plaću prima oko 50.000 radnika, pet posto zaposlenih, dodao je Plenković.
"Smatramo da je ovaj predloženi rast realan, on štiti radnike, posebno one s najnižim plaćama, ali isto tako vodi računa o konkurentnosti i potrebama hrvatskog gospodarstva", poručio je premijer.
Najavio je i nastavak kompenzacijskih mjera putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje svim poslodavcima koji isplaćuju minimalnu plaću i koji podnesu zahtjev, a koje se odnose na to da će im Vlada za prva tri mjeseca iduće godine nadomjestiti razliku iz ovogodišnjeg bruto minimalca do novog u idućoj godini.
Raste i minimalna studentska satnica na 7,06 eura
Predsjednik Vlade je naglasio kako se s rastom minimalca automatski povećava i minimalna studentska satnica, koja sada iznosi 6,56 eura, a u idućoj će godini iznositi 7,06 eura. Podsjetio je kako je na početku njegova prvog mandata, 2016. godine, ona iznosila dva eura.
"Naši studenti, zahvaljujući odlukama Vlade, imaju obrok u svim restoranima studentskih centara od 0,86 eura, još uvijek nismo našli ima li ijedna druga zemlja Europske unije tako povoljan obrok za studente", dodao je Plenković.
U kontekstu ovih aktivnosti premijer je podsjetio da je u ponedjeljak održana telefonska sjednica Vlade koja se ponovno odnosila na reguliranje cijena naftnih derivata kako bi pomogla građanima i gospodarstvu.
Nastavljene intervencije u cijene naftnih derivata
Da nema mjera Vlade, litra dizela bila bi 31 eurocent skuplja, litra benzina 14 eurocenti, a plavog dizela 8 eurocenti, dok bi spremnici za ukapljeni naftni plin bili 11 eurocenti skuplji, a za boce 23 eurocenta skuplje.
"Sve su to mjere koje imaju za cilj očuvati socijalnu koheziju i omogućiti da svi skupa prolazimo kroz vanjske šokove i krize koji su van domašaja naših građana, gospodarstva ili same države", poručio je predsjednik Vlade.
Premijer Plenković osvrnuo se i na nekoliko drugih aktualnih tema i aktivnosti u proteklome tjednu.
S obzirom da je u protekla dva dana obilježen veliki broj završetaka radova na projektima obnove u Zagrebu i na Banovini, premijer s osvrnuo na tijek toga procesa.
Obnovljeno je čak 500 zgrada kulturne baštine
Otvoren je obnovljeni Muzej Mimara, a premijer je istaknuo da se radi o jednoj od najvećih investicija u kulturne projekte vrijednoj 70 milijuna eura.
Osim što je zgrada potpuno konstrukcijski i energetski obnovljena, građanima će svoja vrata od 7. studenoga ponovno otvoriti i Muzej pa će imati prigodu ponovno vidjeti veliku i vrijednu umjetničku zbirku koju je Ante Topić Mimara darovao hrvatskom narodu kao kulturnu baštinu prije 40-ak godina.
"Novi postav i umjetnička zbirka predstavlja zaista kulturno obogaćivanje grada Zagreba i cijele Hrvatske", kazao je premijer Plenković.
Naveo je da je kroz proces obnove prošlo čak 500 zgrada kulturne baštine, uključujući čak 270 sakralnih objekata, ali i dodao kako obnova nije jedino na čemu Vlada radi u pogledu kulturne infrastrukture. Tako je diljem Hrvatske otvoreno više od 30 novih ili obnovljenih knjižnica, 40 muzeja i drugih prostora kulture, 16 državnih arhiva i niz drugih projekata.
U trokutu od Mimare do nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, neposredno pored novog stadiona u Kranjčevićevoj, te Restauratorskog zavoda u bivšoj zgradi Tvornice duhana Zagreb imamo praktički jedan novi kulturni kvart grada Zagreba, kazao je predsjednik Vlade.
Gotovo milijardu eura za obnovu obrazovnih institucija
Otvorena je i u potpunosti obnovljena zgrada Ministarstva graditeljstva u ulici Republike Austrije, a u toj zgradi rade upravo oni koji se bave obnovom i stambenom politikom - dvjema strateškim politikama Vlade, istaknuo je premijer dodajući da su ti ljudi u proteklih nekoliko godina napravili zaista odličan posao.
Otvoren je i Farmaceutsko-biotehnički fakultet u ulici Ante Kovačića, u samom središtu Zagreba, a premijer je u tom kontekstu podsjetio da su praktički svi zagrebački fakulteti obnovljeni, a kako je sinoć održano svečano obilježavanje 250. obljetnice Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagreb, naveo je da su obnovljene do sada čak tri zgrade tog fakulteta, na Trgu Republike Hrvatske 3, u Ćirilometodskoj te u Nazorovoj ulici, a u tijeku je obnova glavne zgrade fakulteta i zgrade Rektorata na Trgu Republike Hrvatske 14.
Kad je riječ o obnovi obrazovnih institucija, dodao je, do sada je u nju uloženo gotovo milijardu eura.
U obnovu Zagreba i Banovine dosad je uloženo 5,3 milijarde eura
Istodobno se nastavljaju aktivnosti obnove na Banovini, a jučer je obilježen završetak velikog projekta obnove i modernizacije Lječilišta Topusko, vrijednog 48 milijuna eura. Radi se o projektu koji je dio šireg procesa revitalizacije Sisačko-moslavačke županije, dodao je premijer istaknuvši da je u Petrinji u Veteranskom centru otvorena podružnica Zavoda za hiperbaričnu medicinu KBC-a Zagreb, a u Sisku nova zgrada Ekonomske škole, vrijedna 10 milijuna eura.
Na Banovini je obnovljeno 14 osnovnih škola, 12 dječjih vrtića, a od 59 planiranih višestambenih zgrada dovršeno ih je 57.
"Sve to pokazuje cjelinu naših aktivnosti da i Zagreb i Banovinu dignemo nakon ta dva razorna potresa", poručio je dodajući da su do sada u obnovu utrošene 5,3 milijarde eura, od toga 3 milijarde i 150 milijuna eura za Zagreb te 2 milijarde i 150 milijuna eura za Banovinu.
Sve to ne događa se samo od sebe, napomenuo je premijer, već to sustavno i organizirano radi Vlada Republike Hrvatske u partnerstvu sa županijama, gradovima i općinama potresom pogođenim područjima.
Nacionalna dječja bolnica kao kruna ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu
Osim ovih važnih projekata, ovoga tjedna položen je kamen temeljac na novi Nacionalnu dječju bolnicu u Blatu, vrijednu 240 milijuna eura. Za maksimalno tri godine i dva mjeseca Hrvatska i Zagreb dobit će novu nacionalnu dječju bolnicu, projekt koji se čekao desetljećima, prema kojoj će gravitirati 300 tisuća djece.
U kontekstu izgradnje i modernizacije zdravstvene infrastrukture, premijer je podsjetio da su gotovo sve zagrebačke bolnice obnovljene nakon potresa.
"Kako je stala iza obrazovnog sustava, Vlada je tako stala i iza zdravstvenog sustava glavnom gradu, a ovo će biti kruna investicija i obnove", poručio je.
Od ostalih aktivnosti izdvojio je sastanak Gospodarsko-socijalnog vijeća na kojem su socijalni partneri razgovarali o širem globalnom kontekstu te o makroekonomskim prognozama o rastu BDP-a u ovoj godini od 2,3 posto, proračunskom deficitu koji će nakon rebalansa ostati u okvirima ispod 3 posto, smanjenju udjela javnoga duga u BDP-u na 55,5 posto, apsolutnom rastu BDP-a na preko 100 milijardi eura te visokoj stopi zaposlenosti gdje je trenutno omjer 1 nezaposleni na 28 zaposlenih.
Pozdravljamo pozitivne signale u Crnoj Gori, postoji još nekoliko važnih uvjeta
Prošloga tjedna predsjednik Vlade boravio je u Crnoj Gori na sastanku na vrhu lidera Berlinskog procesa čiji je fokus bio na daljnjem putu zemalja jugoistoka Europe prema Europskoj uniji.
Tijekom boravka u Crnoj Gori održao je, kako je kazao, vrlo sadržajan i detaljan sastanak s predsjednikom crnogorske Vlade Spajićem.
Uvažili smo pozitivan signal u dobrom smjeru kada je riječ o spomen ploči u logoru Morinj koja komemorira ono što se dogodilo 1991. godine kao i činjenicu da su odlučili promijeniti ime bazena u Kotoru, koji je nosio ime po jednom od čuvara u logoru Morinj gdje su ubijeni i mučeni hrvatski zarobljenici.
Postoji još nekoliko važnih uvjeta koji su vezani za poglavlje temeljna prava i za poglavlje vanjska i sigurnosna politika, naglasio je premijer te dodao da su crnogorskoj strani predstavili očekivanja.
"Vjerujemo da su oni dobro razumjeli te poruke, a mi smo spremni raditi s njima da se rješavanjem tih otvorenih pitanja stvore pretpostavke za okončanje pristupnih pregovora Crne Gore", poručio je dodajući kako se ne radi o bilateralnim pitanjima, nego o vrijednosnim elementima koji su dio poglavlja 23 i 31 na europskom putu.
Premijer Plenković je i ovom prigodom još jednom, uime cijele Vlade, izrazio sućut španjolskoj vladi i građanima zbog velike željezničke nesreće koja se dogodila u pokrajini Toledo, u kojoj je poginulo više desetaka ljudi uz veliki broj ozlijeđenih.