Snažna i utjecajna Europska unija može odgovoriti na sve izazove

U Hrvatskom je saboru predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio svoje izvješće o sastancima Europskog vijeća, neformalnom na Cipru i redovnom u Bruxellesu

Istaknuvši da se svijet i Europa nalaze u trenutku geopolitičke i geoekonomske nestabilnosti, u kojima se energija, tehnologija i trgovina koriste kao instrumenti političkog utjecaja, premijer je kazao da u raspravama Europskoga vijeća i dalje posebno mjesto zauzima ruska agresija na Ukrajinu te rat na Bliskom istoku koji utječu na svjetsko gospodarstvo.

Sve to nameće ritam i rasprava i odluka na razini Europske unije, poručio je dodajući da hrvatska Vlada u tom kontekstu promiče zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa te snažnu, otpornu i utjecajnu Europsku uniju koja treba graditi svoju stratešku autonomiju, pritom radeći na što čvršćim vezama s tradicionalnim saveznicima.

Premijer Plenković podsjetio je da je prije nekoliko dana Hrvatsku, u sklopu svoje turneje po glavnim gradovima članica Europske unije, posjetio predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa s kojim je razgovarao o najvažnijoj temi koja će u idućim mjesecima biti na dnevnom redu, a to je novi europski sedmogodišnji proračun.

Nastavak podrške Ukrajini, domaća obrana i sigurnost

Kada je riječ o podršci Europske unije Ukrajini, premijer je kazao da je u međuvremenu usvojen 21. paket sankcija Rusiji, dok istodobno traje provedba zajma od 90 milijardi eura koji Ukrajini omogućuje financiranje redovitih potreba te jačanje obrambenih sposobnosti.

Hrvatska Vlada podržava Ukrajinu kao žrtvu ruske agresije i zalaže se za trajan i pravedan mir, koji će uvažiti teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, poručio je premijer upozorivši kako je to nužno jer se bez poštivanja temeljnih načela međunarodnoga prava ruši cijeli koncept na kojem se baziraju međunarodni odnosi u proteklih 80 godina.

U tom kontekstu je naveo da Hrvatska sudjeluje u političkom dijelu Koalicije voljnih, a preko tih sastanaka upoznata je sa svim planovima zapadnih zemalja u daljnjoj potpori Ukrajini.

Usporedno s time, dodao je, Hrvatska jača svoje obrambene sposobnosti. Prešli smo cilj o izdvajanju 2% BDP-a za obranu, a ta se sredstva ulažu osobito za modernizaciju, kazao je.

Podsjetio je i da Hrvatska koristi europski instrument SAFE, vrijedan 1,7 milijardi eura, uz pomoć kojega će se poduzeti niz nabava radi jačanja Hrvatske vojske, poput tenkova Leopard, haubica Caesar, logističkih vozila i različitog streljiva.

Istodobno nabavljamo 18 južnokorejskih samohodnih višecijevnih lansera raketa velikog dometa Chunmoo, a sposobnosti Rafalea postupno podižemo sa standarda F3-R na F4, dodao je.

Izdvojio je nadalje partnerstva hrvatskih i globalnih tvrtki s područja obrambene industrije, poput DOK-ING-a s Rheinmetallom i Orqe s tvrtkama diljem svijeta, uključujući i Kanadu i SAD.

Bliski istok i cijena energenata

Premijer Plenković osvrnuo se nadalje na napore za smirivanje napetosti na Bliskom istoku i osiguravanje pune slobode plovidbe Hormuškim tjesnacem. Naime, dok god se tu situacija ne normalizira upitno je oko 20% svjetske trgovine nafte i plina, a sve to utječe na cijenu energenata koje se reflektiraju na druge cijene.

U tom je kontekstu naveo da hrvatska Vlada svojim mjerama nastoji olakšati situaciju hrvatskim građanima i gospodarstvu podsjetivši da je na sjednici prošloga tjedna usvojen 11. paket vrijedan 260 milijuna eura. Posebno vodimo računa o onima koji su najranjiviji u hrvatskom društvu, poručio je.

Govoreći o Mediteranu, premijer je podsjetio da Hrvatska, nakon uspješnog predsjedanja Inicijativom triju mora, ove godine po prvi puta predsjeda skupinom MED-9, koja okuplja mediteranske države članica Europske unije.

U listopadu će se u Splitu održati sastanak na vrhu, najavio je predsjednik Vlade, a na njemu će se raspraviti sve najvažnije teme, osobito sigurnosne i migracijske, u odnosima između Europske unije i južnih susjeda.

Europska konkurentnost

Izvješće je nastavio osvrtom na temu europske konkurentnosti koja je, kako je kazao, kontinuirano u fokusu Europskog vijeća.

Kao podlogu za niz svojih zakonskih inicijativa u tom kontekstu, dodao je, Europska komisija koristi izvješća Marija Draghija i Enrica Lette.

Posebno je izdvojio plan "Jedna Europa, jedno tržište" koji predstavlja dovršetak jedinstvenog tržišta, smanjivanje nepotrebnih administrativnih opterećenja i mobiliziranje europskoga kapitala.

Na određeni način, dodao je, to je slično onome što radi Hrvatska s različitim ciklusima administrativnog rasterećenja gospodarstva, uz aktiviranje tržišta kapitala.

U tom je pogledu kazao da veliki broj hrvatskih građana kontinuirano sudjeluje u ulaganju u državne vrijednosnice što pokazuje povjerenje u smjer ekonomske i fiskalne politike Vlade. Tom povjerenju, dodao je, doprinosi i držanje investicijskog kreditnog rejtinga na povijesno visokim razinama.

Energetska sigurnost

Govoreći o budućnosti europskoga gospodarstva, premijer Plenković kazao je kako se ona bazira na energetskoj sigurnosti, stoga i ta tema zauzima važno mjesto u svim raspravama.

Nažalost, Europa je i dalje kao kontinent u potpunosti ovisna o uvozu nafte, plina i ugljena i stoga je nužno provesti inteligentnu i pravodobnu energetsku tranziciju koja će tu ovisnost smanjiti.

Što se Hrvatske tiče, izdvojio je ulaganja u LNG terminal na Krku, investicije u nove plinovode te daljnja ulaganja u Janaf. Sve te aktivnosti, istaknuo je, Hrvatsku čine relevantnom na energetskoj karti Europe.

U tom je kontekstu izdvojio sporazum između Hrvatske i Bosne i Hercegovine o Južnoj plinskoj interkonekciji.

Višegodišnji financijski okvir

Kao što je napomenuo u uvodnom dijelu svoga govora, jedna od najvažnijih tema u raspravama na Europskom vijeću u idućih nekoliko mjeseci bit će pregovori o novom sedmogodišnjem financijskom okviru.

Trenutno se pregovara o tisuću i 730 milijardi eura, izvijestio je te, odgovarajući onima koji plaše javnost da više neće biti europskih sredstava, dodao kako će se valjda nešto naći i za Hrvatsku.

Pozicije su trenutno prilično suprotstavljene, kad je riječ o zemljama koje su prijatelji kohezije, u koje spada i Hrvatska, i zemljama koje su glavni kontributori europskog proračuna, kazao je premijer.

Hrvatskoj su posebno važne kohezijska i poljoprivredna politika, naveo je.

Razgovori će se voditi o novim izvorima prihoda, a uz nacionalne kontribucije razmatra se nekoliko inovativnih opcija o povećanju prihoda proračuna.

Daljnje proširenje Europske unije

O pitanjima proširenja razgovaralo se uglavnom na sastanku sa zemljama jugoistoka Europe u Tivtu.

Premijer je podsjetio da Hrvatska načelno podržava proširenje, ali uz pristup vlastitih postignuća, zasluga, ispunjavanja kriterija te reformi.

Hrvatskoj je posebno važno, dodao je, da se u toj dinamici vodi računa i o Bosni i Hercegovini, gdje su Hrvati konstitutivni narod.

Pritom je osobito važno, istaknuo je, da se Hrvatima u BiH osigura ravnopravnost i legitimna zastupljenost u najvišim tijelima.

Od ostalih tema, izdvojio je nužnost komplementarnosti Europske unije i NATO-a, jer je bez te komplementarnosti pitanje europske sigurnosti gledano sasvim drugim očima.

Hrvatska vodi računa o pripadnosti obje organizacije i nastoji sa svojim pozicijama premostiti nekad očite razlike, s obzirom na najavljeno postupno povlačenje dijela američkih postrojbi s europskog kontinenta što značajno mijenja snagu, karakter i obrambene sposobnosti Europe, osobito u svjetlu rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine.