WhatsApp

Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 21. 4. 2026.

Cilj je da do 2030. svako dijete ima osigurano mjesto u vrtiću

Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je u posjetu Krapinsko-zagorskoj županiji, a po dolasku je prisustvovao svečanom otvorenju novog područnog ureda dječjeg vrtića Gustav Krklec u Krapini vrijednog 4,9 milijuna eura

Projekt je sufinanciran bespovratnim sredstvima Europske unije, dok je ostatak financiran kreditom Hrvatske banke za obnovu i razvitak i iz proračuna Grada Krapine.

U prigodnom obraćanju, premijer je istaknuo da je riječ o jednom od najvećih vratića, čestitavši svima koji su sudjelovali u realizaciji ovoga projekta.

Ovom prilikom je podsjetio da se za obrazovanje izdvaja oko pet posto BDP-a te da je proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja povećan tri puta u tri mandata ove Vlade.

"Došli smo na 4,9 milijardi eura. To govori o tome da nam je budućnost Hrvatske, a to su mladi i njihovo znanje, ključan prioritet i upravo zbog toga ovakva velika ulaganja u obrazovnu infrastrukturu predstavljaju značajan iskorak kakvog nismo vidjeli desetljećima", naglasio je Plenković.

Naveo je da ukupan iznos ulaganja u obrazovnu infrastrukturu sada doseže 3,2 milijarde eura te da je na prijedlog ministra Fuchsa prije mjesec dana donesena odluka da se gotovo svi zahtjevi za izgradnju škola i vrtića diljem Hrvatske uvaže, kako bi se ostvarila dva ključna cilja.

"Prvi cilj je osigurati da svako dijete, bez obzira gdje u Hrvatskoj živi, ima mjesto u dječjem vrtiću te da u školskom sustavu ima besplatan obrok, udžbenike i prijevoz, uz kvalitetnije obrazovne programe", kazao je. Istodobno se, istaknuo je, nastoje poboljšati materijalni uvjeti za nastavnike, kako bi se njihov rad adekvatno vrednovao kroz veće plaće, što je važno za kvalitetu cijelog sustava.

Naglasio je da je cilj i da obrazovni sustav razvija mlade ljude s čvrstim općim znanjem i specijaliziranim vještinama, posebno u strukovnim školama koje su važne za ovaj kraj, ali i za cijelu Hrvatsku, dodavši kako manji narodi nemaju druge nego ulagati u svoju budućnost, a to su mlade generacije.

"I zato ovaj veliki projekt trebamo gledati u široj slici, a ovakvih projekata izgradnje, dogradnje, obnove, proširenja, modernizacije ima 900 diljem Hrvatske, škola i sportskih dvorana oko tisuću", rekao je.

Investicijski ciklus u predškolski odgoj

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs istaknuo je kako je riječ o dijelu šireg investicijskog ciklusa u predškolski odgoj.

"Zacrtali smo si da do 2030. godine svako dijete u Republici Hrvatskoj ima mjesto u dječjem vrtiću i mislim da je slika sada bitno drugačije od ona slike koja je bila prije dvije-tri godine", rekao je ministar dodavši kako broj vrtića u gradovima i općinama kontinuirano raste.

Projekti u Zagorju primjer uspješne suradnje lokalne i nacionalne razine

Po završetku svečanosti, predsjednik Vlade se sastao s krapinsko-zagorskim županom Željkom Kolarom i gradonačelnikom Krapine Zoranom Gregurovićem.

U izjavi medijima, premijer je istaknuo je da su projekti u Zagorju primjer uspješne suradnje lokalne i nacionalne razine.

"Projekti u prometu, kao i oni u pravosuđu, samo su dio kataloga zajedničkih aktivnosti i sinergije onoga što nazivamo 'Tim Hrvatska', a 'Tim Hrvatska' znači da objedinjujemo napore nacionalne, županijske, gradske i općinske razine kako bismo stvorili preduvjete za kvalitetniji socijalni i ekonomski standard naših ljudi te naravno za gospodarski napredak", rekao je Plenković.

Dodao je kako Hrvatska bilježi konkretne rezultate. "Hrvatska je prošle godine imala rast od 3,2 posto, proračunski deficit unutar 3 posto, smanjen udio javnog duga u BDP‐u na 56,3 posto, zadržan investicijski kreditni rejting uz rekordno nisku nezaposlenost i rekordnu zaposlenost. Sve to govori da hrvatsko gospodarstvo, unatoč krizama, pulsira i stvara preduvjete za daljnji razvoj", naglasio je.

Napredak zajedničkih projekata

Župan Kolar je sastanak ocijenio iznimno konstruktivnim te istaknuo kako je riječ o prilici da se premijeru predstavi napredak zajedničkih projekata koje županija provodi s Vladom.

"Kroz NPOO imamo 17 škola koje se dograđuje i koje će ići u jednosmjensku nastavu, 12 sportskih dvorana i to je investicija od 114 milijuna eura, a još dva ugovora čekamo, što znači da će to biti negdje oko 122 milijuna eura", rekao je Kolar.

Dodao je kako su među ključnim ulaganjima i završetak izgradnje Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama, vrijedan 20 milijuna eura, projekt Specijalne bolnice Stubičke Toplice od 7,7 milijuna eura te Centar za odgoj i obrazovanje u Krapinskim Toplicama vrijedan gotovo 20 milijuna eura.

"Kada tome pridodamo i energetske obnove škola kroz APN i fondove, riječ je o investicijama koje ukupno prelaze 220 milijuna eura. Svi projekti moraju biti dovršeni do kraja 2027. godine", naglasio je Kolar.

Posebno je izdvojio projekt Znanstveno-edukacijsko-zabavnog centra (ZEZ) u Stubičkom Golubovcu, ukupne vrijednosti 24 milijuna eura, za koji je od Vlade zatražio dodatno zemljište i pomoć u sufinanciranju opreme.

Uz predsjednika Vlade u posjetu Krapini bili su ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman te ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Oporba nije spremna prihvatiti ljude čije profil odgovara upravo onome što je tražila

U razgovoru s novinarima premijer je odgovorio predsjedniku SDP-a Siniši Hajdašu Dončiću koji ga je nazvao radikalnim desničarom i kršiteljem Ustava.

"O tome da sam ja radikalni desničar, to ni on sam ne vjeruje, ali odmah misli da je to neka simpatična retorička figura koju mu neko iz PR-a sugerira, no to je više na njegovu sramotu nego što to meni nešto posebno predstavlja", ustvrdio je Plenković.

Što se tiče kršenja Ustava, dodao je, Ustav je kršio njegov prijatelj Milanović prije dvije godine, upravo u ovo vrijeme parlamentarnih izbora, u petak je bilo točno dvije godine. "Tu epizodu smo vidjeli, očitovanje Ustavnog suda tada smo vidjeli", podsjetio je.

Dodao je i da je i sam mislio da će se dogoditi ono što se dogodilo nakon današnje konferencije za novinare nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a, a to je da oporba nije spremna prihvatiti čak ni ljude i kandidate čiji profil u potpunosti odgovaraju onome što su mjesecima tražili.

"Tražili su stručne ljude, ljude s iskustvom i ljude od integriteta, uvažene i priznate u pravnoj struci. Mi smo predložili, kao parlamentarna većina, gospodina Željka Pajalića, dugogodišnjeg suca Vrhovnog suda, koji figurira i kao glasnogovornik suda povremeno i odvjetnika Mladena Sučevića", istaknuo je premijer.

Struka, iskustvo, možemo reći, jedna reputacija u pravničkim krugovima, prema kojoj svi imaju respekt, ustvrdio je premijer o kandidatima te prokomentirao kako reakcija na taj prijedlog očito nije reakcija na to koga se predlaže, nego reakcija na to tko predlaže.

Vidljivo je, dodao je Plenković, da Hajdaš Dončić ni u jednom trenutku ne dovodi u pitanje stručnost, kompetentnost, iskustvo ni znanje dvojice predloženih kandidata te da to, očigledno, nije problem.

"Jedina bit ove reakcije je da bi oni htjeli da valjda kao opozicija predlože više kandidata za Ustavne suce nego što će to učiniti pozicija. Javnost sada to vidi sasvim transparentno i jasno", ustvrdio je.

Dodao je da će opozicija, ako na Odboru za Ustav i kasnije na plenarnoj sjednici ne podrži kandidate koji se sugeriraju, snositi puni teret političke odgovornosti za eventualni nastavak nepopunjavanja tri upražnjena mjesta na Ustavnom sudu. "Pa neka nosi tu odgovornost gospodin Hajdaš Dončić, koji očito nije dovoljno zreo", rekao je.

Parlamentarna većina nudi rješenje, treba razgrnuti kaos i buku

"Predlažem mu da ne bude rastrojen kao što je bio na presici, nego da bude korektan, fin, pristojan, kulturan i kooperativan kao gospodin Kolar, a jednako tako apeliram na njega da bude malo manje egzaltiran i da pridonese rješenju", poručio je Plenković.

Istaknuo je da parlamentarna većina nudi rješenje i za Ustavni i za Vrhovni sud te da je ideja da se sve to usuglasi na plenarnoj sjednici već idućega tjedna, u četvrtak 30. svibnja.

"Predlažem im mali time-out, vremena za konzultacije, duboki uzdah i da onda lijepo kada promisle, sagledaju koga smo mi to predložili, da artikuliraju koga bi oni htjeli u Ustavnom sudu i da pokušamo postići dogovor. To je racionalan pristup u interesu funkcionalnosti Ustavnog suda, a naravno i popunjavanja čelne dužnosti na Vrhovnom sudu", kazao je Plenković.

Ako će se oni vratiti na poziciju da više vrijedi jedan sudac Ustavnog suda nego 200 sudaca Vrhovnog suda, onda je to nešto drugo, nastavio je i prokomentirao kako to onda znači da upravo SDP želi politički angažirane ustavne suce koji će valjda zastupati njihova ideološka ili politička stajališta u raspravama kada Ustavni sud odlučuje o pojedinim temama od njihove nadležnosti.

Na pitanje je li spreman pružiti ruku prvi, Plenković je odgovorio da je spreman i na više od toga. "Više od ovoga, ja ne znam, valjda mu brat, ako ga ima, ne bi pružio prijateljskiju ruku od ovoga. To je bit. Idemo malo razgrnuti šumu, kaos, buku, želju za nastavkom neke svađe i prijepora", poručio je premijer.

Izvor: Vlada/Hina