Nema nikoga tko nije bio zaštićen Vladinim gospodarskim mjerama

Na Aktualnom prijepodnevu, kojim je započela nova sjednica Hrvatskog sabora, predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministri odgovorili su na 39 zastupničkih pitanja koja su obuhvatila širok spektar tema

Prvo pitanje postavio je zastupnik Armin Hodžić potpredsjedniku Vlade i ministru prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branku Bačiću o tome kada će se pronaći model prema kojem bi prostori u državnom vlasništvu, koje više desetljeća u Zagrebu koriste slovenska i makedonska nacionalna manjina, postali vlasništvo ove dvije manjine.

"Postoji mogućnost da se udrugama civilnog društva, a to su ove dvije udruge, mogu darovati prostori u kojima već obavljaju djelatnosti, no mi do sada nismo zaprimili zahtjev slovenske manjine, odnosno njihove udruge za darovanjem. Kao ni makedonske zajednice. Repulika Hrvatska i naše ministarstvo je spremno pristupiti aktivnostima oko darovanja, ali moraju biti ispunjeni uvjeti", rekao je Bačić.

Odgovornost nije samo na Vladi

Zastupnica Sandra Benčić ustvrdila je, da unatoč potrošenih 34 milijarde eura, Hrvatska i dalje ima najvišu stopu inflacije, a predsjednik Vlade Andrej Plenković uzvratio je kako odgovornost nije samo na Vladi, ustvrdivši da je većina aktera u gospodarstvu krizu mogla amortizirati bez dizanja cijena.

Istaknuo je kako ne zna odakle je zastupnica došla do računice od 34 milijarde, navevši kako Hrvatska iz ove financijske omotnice EU ima na raspolaganju 15 milijardi, iz NPOO-a 10, iz Fonda solidarnosti milijardu eura te su korištena još sredstva iz ranijeg financijskog okvira EU.

"U pet godina krize koja je bila uzrokovana vanjskim šokovima, za razliku od vas koji ste bili protiv 10 paketa pomoći, naša je zadaća bila da očuvamo socijalnu koheziju i zato su ti paketi bili sveobuhvatni. Nema onog tko nije bio pokriven mjerama Vlade, a rezultat je da smo mi, za razliku od mnogih drugih zemalja članica, imali dvostruko ili trostruko veći rast u tom razdoblju, da je kod nas 31. ožujka osiguranika bilo 1.735.000, da je nezaposlenost svedena na prirodnu, da u Zagrebu ne radi tek 10.000 ljudi, zanemariv broj", naveo je Plenković.

Naglasio je da je ono što se sada dogodilo u našem gospodarstvu većina aktera mogla amortizirati na svojim leđima a da nije dizala cijene te da odgovornost nije samo na Vladi.

Povoljna investicijska klima; Vlada se odgovorno nosi s inflatornim pritiscima

I zastupnik Mišel Jakšić ustvrdio je da inflacija najviša pogađa umirovljenike i radnike s medijalnom plaćom, stoga je pitao ministra gospodarstva Antu Šušnjara zbog čega je ona najviša u eurozoni.

Šušnjar je poručio da se Vlada odgovorno nosi s inflatornim pritiscima te istaknuo povoljnu investicijsku klimu u zemlji.

''Vi danas imate gospodarstvenike iz zemalja u okruženju koji najavljuju da će prebaciti poslovanje u Hrvatsku, čime bi dobili nova ulaganja u industriju, u prerađivačku industriju, a u zadnje vrijeme se govori i o brodogradnji'', kazao je.

Realni standard nije pao

Zastupnik Boris Lalovac dotaknuo se inflacije u Hrvatskoj i ustvrdio, pozivajući se na podatke Međunarodnog monetarnog fonda i Europske središnje banke, da su glavni pokretači inflacije u 2022. i 2023.godini bili ekstra veliki profiti.

Ministar Šušnjar ponovio je da je Vlada djelovala promptno s mjerama prema građanima i gospodarstvu.

''Cijena dizela je 2016. godine iznosila 1,13 eura po litri, a prosječna neto plaća bila je 749 eura, što znači da ste za prosječnu plaću tada mogli kupiti 663 litre goriva. Danas uz prosječnu plaću od 1511 eura i cijenu dizela od 1,75 eura, može kupiti 817 litra dizela. To je 23 posto više. Realni standard nije pao, dapače on je narastao'', istaknuo je.

Ne postoji čarobni štapić za rješenje problema inflacije

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić odgovorio je zastupnici Ireni Dragić da za rješenje problema inflacije ne postoji čarobni štapić kada je ona inicirana cijenom uvoznih proizvoda ili rezultat šoka na tržištu energenata.

Kazao je u odgovoru i kako ne misli da je najbolji ekonomski stručnjak u zemlji te da ni ministar nije postao da bude popularan.

"Ja ne znam koliko vi o inflaciji kao fenomenu znate, dojma sam da ne znate ništa. Oni koji nešto znaju o njoj, vrlo malo progovaraju. Inflacija kojoj svjedočimo proteklih nekoliko godina dominantno je uzrokovana izvana, kako u Republici Hrvatskoj tako i u EU", rekao je, te naglasio kako nije točno da Hrvatska posljednje četiri godine ima najveću inflaciju u Europskoj uniji.

Dodao je kako za rješavanje problema inflacije ne postoji čarobni štapić kada je ona inicirana cijenom uvoznih proizvoda ili dolazi od šoka na tržištu energenata. Niti jedna zemlja u EU, eventualno Norveška, nije imuna na ovakav enorman porast cijena nafte uzrokovan ratom na Bliskom istoku, kazao je.

"To se ne može riješiti fiskalnom politikom niti akcijom bilo koje vlade jer da može riješilo bi se, onda ni druge zemlje ne bi imale visoke stope inflacije. U pravilu su nešto veće stope inflacije generirane visokim stopama gospodarskog rasta, a Republika Hrvatska je u proteklih nekoliko godina jedna od zemalja EU s ponajvećom stopom gospodarskog rasta", poručio je Ćorić.

Teško je mijenjati stečena prava

Na pitanje zastupnika Željka Lackovića hoće li Hrvatska slijediti primjer susjednih država i povećati rudnu rentu, koja trenutno iznosi 10 posto, ministar gospodarstva rekao je da je teško mijenjati stečena prava.

"Jer onda imate razne sudske postupke, arbitraže, naknade štete itd. Ako želite imati što veću proizvodnju naftnih derivata, morate voditi računa o tome da bi podizanjem rente doveli do negativnog financijskog tijeka i morala bi se zatvarati ta postrojenja", kazao je Šušnjar.

Naš plan predviđa snažnije korištenje geotermalne energije

Ministar Šušnjar istaknuo je kako je njegovo ministarstvo stavilo akcent na geotermalni potencijal u Republici Hrvatskoj, gdje je, kazao je, gradijent i do 50-60 posto veći u odnosu na ostatak Europe, no da se razvoju geotermalne energije mora pristupati racionalno.

"Mnoge lokalne jedinice su krenule putem razvoja i zapele u tom procesu. Država je preuzela na sebe proces istražnih bušotina i uložila značajna sredstva. Naš plan do 2030. s pogledom na 2050. jasno predviđa snažnije korištenje geotermalne energije", rekao je odgovarajući zastupniku Dariju Hrebaku.

Šušnjar je naveo kako su do sada izdane 23 dozvole za 13 eksploatacijska polja te su u tijeku pregovori s Europskom komisijom oko poticanja proizvodnje električne energije iz geotermalnih potencijala.

"Ovime dugoročno smanjujemo troškove za građane i podižemo konkurentnost hrvatskog gospodarstva, poticat ćemo izgradnju postrojenja s nula emisija CO2, čime ćemo povećati suverenost i samodostatnost u proizvodnji i energije i hrane", rekao je.

Ramišlja se o prilagodbi termoelektrane u Plominu

Zastupnik Dalibor Paus izrazio je bojazan da bi prilikom izgradnje malih nuklearnih modularnih elektrana moglo doći do ignoriranja lokalnih prostornih planova, spomenuvši i područje termoelektrane Plomin, na što je premijer istaknuo kako je prilagodba termoelektrane u Plominu ideja o kojoj se razmišlja.

"Stvorene su pravne pretpostavke za daljnje korake, nuklearna energija predstavlja energetsku sigurnost, manje zagađenja i jeftiniju struju, no moramo trezveno vidjeti da li je to put kojim želimo ići, da li će to biti lokacija koju ste spomenuli ili neka druga, da li će mali modularni reaktori biti spremni, to su sve pitanja za jednu višegodišnju raspravu. Što se tiče županijskih i lokalnih planova, oni bi se prilagođavali, ali neće se ništa forsirati ako lokalna razina to neće", kazao je, dodavši kako se zaboravlja da Hrvatska već ima nuklearnu elektranu u Krškom koja nam predstavlja 16 posto električne energije.

Određeni politički akteri koriste Hrvatsku kao instrument za unutarnja politička zbivanja

Nezavisni zastupnik Josip Jurčević ocijenio je da hrvatski sigurnosni i obavještajni sustav ne funkcionira, što pokazuje primjer Vijeća za nacionalnu sigurnost koje se prošlog tjedna sastalo prvi put nakon četiri i pol godine.

Premijer Andrej Plenković odgovorio je da nikada više novca nije uloženo u obranu, policiju i branitelje, dok odgovornost za nesazivanje Vijeća za nacionalnu sigurnost leži na predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću.

''Što se tiče prijetnji, bile one stvarne ili hibridne, sve sastavnice države su ih svjesne. Svjesni smo određenih političkih ambicija nekih aktera da Hrvatsku koriste kao instrument za unutarnja politička zbivanja, mi na to ne reagiramo. Otklanjamo bilo čije spekulacije o tome da se hrvatske službe miješaju u nečije unutarnje prilike i da orkestriraju nekim prosvjedima'', kazao je.

Državni vrh pravodobno je informiran o raketama CM400

Premijer Plenković poručio je, odgovarajući na pitanje zastupnika Nina Raspudića o srpskim raketama CM400, da je državni vrh o toj temi bio pravodobno i jednako informiran te da je Hrvatska reagirala kroz NATO kanale.

Kako je naveo, informacije su bile poznate prije javnih objava, a nakon što su rakete uočene na zrakoplovima MiG-29 pokrenute su formalne konzultacije sa saveznicima u okviru NATO-a preko Sjevernoatlantskog vijeća. "Neću govoriti kada je točno to bilo, ali sigurno prije objava u javnom prostoru", rekao je.

"Sve što znam ja zna i ministar obrane, kao i predsjednik Republike", dodao je, istaknuvši da bi u slučaju ozbiljne prijetnje tema bila otvorena na Vijeću za nacionalnu sigurnost, što ovdje nije bio slučaj.

Naglasio je i da Hrvatska kontinuirano povećava obrambena izdvajanja. "Naš proračun za obranu podignut je tri puta i danas iznosi 2,1 posto BDP-a, a oprema koju nabavljamo ima isključivo obrambeni karakter", poručio je.

U ovom trenutku traga se za 1727 nestalih osoba iz Domovinskog rata

Potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Tomo Medved, na pitanje zastupnika Nikole Mažara, kazao je da Republika Hrvatska u ovom trenutku traga za 1727 nestalih i smrtno stradalih u Domovinsko ratu.

"Pronašli smo sedam masovnih i više od 40 pojedinačnih grobnica. Petrovačka dola najzahtjevnija je lokacija bez presedana u povijesti traganja za nestalim osobama, gdje već četvrtu godinu provodimo istraživanje. Nastavljamo s nabavkom još suvremenije opreme, a unatoč izazovima i potpunom izostanku suradnje iz Srbije, nastavljamo ustrajno i predano raditi na procesu pronalaska nestalih osoba. Na 100 lokacija u 16 županija proveli smo ekshumacije, ekshumirali smo posmrtne ostatke 2187 žrtava, za 2046 organizirali posljednji ispraćaj", naveo je. Dodao je i kako su jučer i danas započeli ekshumaciju na području Zagvozda i Vrgorca te u jami Medviđa.

Ponudili smo rješenje za izbor u Vrhovnom i Ustavnom sudu

Zastupnik Saša Đujić upozorio je da u nedjelju istječe produljeni mandat trojici ustavnih sudaca, dok je i čelno mjesto Vrhovnog suda i dalje nepopunjeno.

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan napomenuo je da je HDZ već ponudio rješenje da se te pozicije popune.

''Podsjetit ću da je 2017. godine upravo SDP vezao izbor ustavnih sudaca s istražnim povjerenstvom za Agrokor, a isto tako zanima me kako i dalje nemate hrabrosti ograditi se od predsjednika države, čiji je prijedlog da se za predsjednicu Vrhovnog suda imenuje Zlata Đurđević bio potpuno suprotan zakonu o sudovima'', odgovorio je.

Uz to, ministar je naglasio da su se u odnosu na 2020. godinu smanjili prosječno trajanje sudskih sporova i broj neriješenih predmeta.

''Neću dozvoliti da se stvari generaliziraju i da se o pravosuđu govori isključivo u negativnom kontekstu'', dodao je.

Veća pravna zaštitu novinara od neosnovanih ili zlonamjernih tužbi

Na pitanje zastupnice Magdalene Komes o prijedlogu Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje, ministar Habijan kazao je da će on pružiti veću pravnu zaštitu novinarima od neosnovanih ili zlonamjernih tužbi (SLAPP tužbe).

''Ono što je ključno jest pitanje prepoznavanja ove vrste postupaka. Do sada je u javnosti bilo riječi da se radi o 900 do 1000 predmeta protiv novinara koji se podnose. No, naša je analiza pokazala 25 predmeta građanskih tužbi s elementima SLAPP-a'', rekao je Habijan.

Premijer najavio izmjenu Kaznenog zakona kojim će se definirati nova kaznena djela protiv zaštite okoliša

Zastupnicu Dušicu Radojčić zanimalo je kako je moguće dopuštanje uvoza otpada iako ne znamo kamo ćemo s vlastitim, dodavši da ne postoji nadzor i da počinitelji nastavljaju isti posao znajući da im se ništa neće dogoditi.

"Što se tiče bilo koga tko počini bilo kakvo kazneno djelo, taj za to i odgovara, aktivnosti Državnog inspektorata trebaju biti sukladne zakonu, učinkovite, brze, a ako postoje ilegalna odlagališta, onda slijede kaznene prijave i istrage prema onima koji su to učinili i suradnicima na bilo kojoj razini", kazao je Plenković.

Najavio je i izmjenu Kaznenog zakona kojim će se definirati nova kaznena djela protiv zaštite okoliša, a zastupnicima Možemo poručio da nemaju pravo osuđivati druge dok ne osude svoje devijacije.

"Dolazite iz stranke koja prikriva kriminal na Hipodromu, koja nema ambiciju da zatraži naknadu za oštećenje proračuna Grada Zagreba, koja slijedi svoje službenike koji su za to očito odgovorni, unatoč tome što su im drugi jataci u tim procesima priznali krivnju i dobili sudske presude. Držite se vi Hipodroma, Jankomira, Doma zdravlja Zapad, a kada budete jednako ambiciozni u osuđivanju tih devijacija, onda možete govoriti o drugima", naglasio je.

Broj PET/CT uređaja u privatnim i javnim bolnicama uskoro će biti izjednačen

Zastupnica Ivana Kekin prozvala je predsjednika Vlade zbog novih 20 milijuna eura koje će od države u ovoj godini dobiti privatna poliklinika Medikol, na što je on odgovorio da će broj PET/CT uređaja u privatnim i javnim bolnicama uskoro biti gotovo izjednačen.

''Privatno ugovorenih PET/CT uređaja u Hrvatskoj trenutno ima pet. Javnih uređaja ima dva, u KBC-u Zagreb i KBC-u Osijek. S KBC-a Zagreb dolazi inicijativa da se nabavi još jedan uređaj, kao i s KBC-a Split. Dakle, u sljedećem razdoblju trebali bi biti na četiri javna i pet privatna uređaja'', istaknuo je Plenković.

Primjeri dobre prakse iz drugih država govore da treba imati jedan do dva uređaja na milijun stanovnika, dodao je premijer te zaključio da Hrvatska tu vrlo dobro stoji.

Zastupnici Kekin spočitnuo je da i Grad Zagreb, gdje je Možemo na vlasti, ima ugovore s Medikolom od milijun eura godišnje za sistematske preglede.

Godišnje se obavi 20 milijuna pregleda

Zastupnica Mirela Ahmetović upozorila je da Hrvati umiru tri godine ranije od prosjeka EU, a na preglede čekaju godinama, na što joj je ministrica zdravstva Irena Hrstić uzvratila da se godišnje obavi 20 milijuna pregleda.

"Govorite o milijun uputnica koje čekaju, ali ne govorite o više od 20 milijuna pregleda koji se godišnje obave", istaknula je Hrstić, dodavši da su velik dio čekanja kontrolni pregledi.

Usluga u privatnom sektoru je, kako kaže, plaćena jednako kao u javnom, a više od 50 posto liječnika obiteljske medicine su privatni koncesionari. "Ne smatramo to bačenim novcem", poručila je ministrica.

Zaustavljen negativan trend odlazaka liječnika, bilježi se trend povratka medicinskih sestara

Zastupnik Željko Reiner istaknuo je povećanje stope preživljavanja oboljelih od malignih bolesti, pitajući ministricu Hrstić koji su faktori doveli do tog pomaka.

Hrstić je istaknula da je u posljednjih deset godina u infrastrukturu i ljudske resurse uloženo tri milijarde eura, dok je proračun za zdravstvo rastao prosječno 7 posto godišnje.

"Hrvatska ima najveći broj preventivnih pregleda, a od 2016. smo četverostruko povećali iznose za posebno skupe lijekove", rekla je. Ministrica je dodala kao je prošle godine zaustavljen negativan trend odlazaka liječnika iz Hrvatske te se bilježi trend povratka medicinskih sestara.

Dobili smo potporu Bruxellesa za širenje programa "Zaželi" na dječju populaciju

Zastupnicu Draganu Jeckov zanimala je budućnost programa "Zaželi", a ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić u svom odgovoru istaknuo je da čine sve kako bi se osigurao kontinuitet i nakon isteka prvih trogodišnjih ugovora u kolovozu.

"Cilj nam je osigurati i zapošljavanje pružatelja usluga, do sada je bilo projektno pružanje usluga, sada radimo na njihovoj redefiniciji kako bi se uklopili u mrežu socijalnih usluga i dobili svoju trajnost. Dobili smo potporu u Bruxellesu za širenje ovog koncepta na dječju populaciju, tzv. dječji "Zaželi"", rekao je ministar.

Inkluzivna kartica ne postoji, niti je u razvoju

Zastupnica Ljubica Lukačić zatražila je pojašnjenje o navodnom uvođenju "inkluzivne kartice", što je izazvalo nezadovoljstvo među roditeljima djece s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom jer ne razumiju o čemu s radi.

Ministar je demantirao medijske natpise, kazavši da inkluzivna kartica ne postoji, niti je u razvoju.

"Razvijamo isključivo inovativni digitalni alat za isplatu socijalnih naknada kako bismo osigurali da sredstva idu ciljanim skupinama za osnovne životne potrebe", poručio je Ružić. Cilj je, kako je rekao, uvesti reda i bolje zaštititi korisnike od siromaštva i socijalne isključenosti, uz poruku da se o toj temi mora odgovorno komunicirati.

Osnivanje regionalnih centara za autizam po županijama

Zastupnik Predrag Mišić ukazao je na zabrinjavajuće povećanje broja oboljelih od autizma te na problem autistične djece koji nakon navršenih 18 godina nemaju pristup socijalnoj skrbi, na što je ministar Ružić ustvrdio kako punoljetnost ne smije biti zapreka te da se pokušava postojeću praksu učiniti manje rigidnom.

"U tijeku je donošenje smjernica o postupanju vezano za smještaj djece s poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, što će učiniti samo postupanje maksimalno profesionalnim i objektiviziranim u interesu korisnika. Nedavno smo imali i sastanak međuresorne koordinacije, gdje je osnovano međuresorno koordinacijsko tijelo temeljeno na tri resora - socijale, zdravstva i školstva, i na kojem je doneseno nekoliko zaključaka, kao i o osnivanju regionalnih centara za autizam po svim županijama", rekao je.

Naša inspekcija promptno reagira na svaku sumnju

Zastupnik Ante Kujundžić kritizirao je sustav socijalne skrbi upitavši ministra koliko se često provjerava vjerodostojnost socijalnih radnika na terenu i vjerujete li da u Hrvatskoj postoji trgovina skrbništvom.

Ministar Ružić rekao je da sustav kontrolira Samostalna služba za inspekcijske poslove.

"Naša inspekcija tjedno i mjesečno izvještava o nadzorima te promptno reagira na svaku sumnju", poručio je.

Hrvatska najuspješnija u Europskoj uniji po povlačenju sredstava iz NPOO-a

Zastupnik Marin Piletić zatražio je podatke o provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, pošto je plan u posljednjoj godini provedbe.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić istaknuo je da je Hrvatska među najuspješnijima u EU u povlačenju sredstava.

"Povukli smo oko 7,3 milijarde eura, odnosno 85 posto bespovratnih sredstava", rekao je, dodavši da je ispunjeno 318 od 407 reformskih ciljeva, dok se preostali planiraju realizirati do kraja 2026.

Entry/Exit sustav je velik dobitak

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, na pitanje zastupnika Željka Turka, najavio je kako za par dana počinje potpuna primjena Entry/Exit sustav na razini Europske unije, što znači da će se na svim graničnim prijelazima, u svim državama članicama provoditi jedinstven sustav evidentiranja svih državljana trećih zemalja.

"Po prvi puta EU ima uvid u to tko ulazi i izlazi s teritorija EU i ta informacija je poznata svim policijama EU. Netko uđe u Hrvatsku, to može vidjeti policija u Portugalu, ukoliko joj je to bitno. Ovaj sustav je uveden prije svega zbog sigurnosti. To znači da će oni koji su produženo boravili mimo propisa biti odmah evidentirani i dobit će nalog da napuste teritorij EU", pojasnio je te dodao kako Hrvatska to primjenjuje već mjesec dana.

"Sustav se postupno uvodi od listopada prošle godine i od tada je više od 30 milijuna ljudi prošlo kroz njega na razini EU, 17.000 je odbijeno upravo iz tih sigurnosnih razloga, u Hrvatskoj iz tog razloga nekih 1500 i to je itekako velik dobitak", naveo je.

Gužve na graničnim prijelazima tijekom turističke sezone se očekuju iz smjera dolaska iz trećih zemalja, rekao je Božinović, dodajući kako će se državljanima EU pomoći uvođenjem dodatnih traka ukoliko postoji za to mogućnost.

Oružane snage bit će spremne za sve izazove

Zastupnica Sanja Bježančević upitala je potpredsjednika Vlade i ministra obrane Ivana Anušića trebaju li građani biti zabrinuti jer u donošenju odluka koje se tiču obrane i nacionalne sigurnosti sudjeluju i koalicijski partneri iz Domovinskog pokreta koji misle da se Iran nalazi na sjeveru Afrike.

''Ono što je ključno jest da je hrvatska Vlada započela povijesni proces modernizacije vojske, on će biti dovršen do 2030.godine, neovisno o tome zna li netko pronaći Iran na karti. Budite uvjereni da će Oružane snage biti spremne za sve izazove i da će Hrvatska biti sigurna'', odgovorio je Anušić.

Zadovoljstvo odazivom na temeljno vojno osposobljavanje

Zastupnica Marijana Petir izrazila je zadovoljstvo odazivom mladića rođenih 2007.godine na služenje temeljnog vojnog osposobljavanja koje je krenulo prošlog mjeseca, nakon gotovo 20 godina pauze.

Zadovoljstvo odazivom dijeli i ministar Anušić. Ističe da Oružane snage vode brigu o novim tehnologijama, pa se tako u programu osposobljavanja nalazi i upravljanje besposadnim letjelicama. ''Radi se o dronovima koji su proizvod hrvatske industrije i koja u ovom trenutku širi proizvodne kapacitete. Počet će se s proizvodnjom presretača dronova koji u Ukrajini rade ogroman posao'', kazao je Anušić.

Bačić na primjeru Karlovca o Konačnom prijedlogu Zakona o priuštivom stanovanju

Uoči sutrašnje rasprave o Konačnom prijedlogu Zakona o priuštivom stanovanju, zastupnika Predraga Štromara zanimalo je koliko će država, u postocima, financirati izgradnju stanova koje grade javne ustanove, općine, gradovi i županije.

Ministar Branko Bačić naveo je primjer zgrade s 50 stanova u Karlovcu, vrijedne 5,8 milijuna eura, čiji je kamen temeljac položen u siječnju. Da je ovaj zakon tada bio na snazi i da je Karlovac odlučio osnovati javnu ustanovu, država bi preko Agencije za promet nekretninama doznačila 50 posto vrijednosti, dakle 2,9 milijuna eura. Kako bi ta javna ustanova 50 posto stanova prodala na tržištu, preostalih 50 posto koji idu u najam financirala bi država, naveo je Bačić.

Projekt Podravske brze ceste razvija se postupno

Zastupnik Dubravko Bilić upozorio je da se Podravska brza cesta godinama ne pomiče s mrtve točke, posebno na dionici od Ludbrega prema Koprivnici.

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković odgovorio je da se projekt razvija postupno. Objasnio je kako su izgrađene i ugovorene pojedine dionice, a većina trase je u fazi studijske i projektne dokumentacije.

"Razgovaramo s Hrvatskim cestama da se već ove godine pokrene izrada dokumentacije za dionicu Ludbreg - Koprivnica, kako bi i ona postala aktivna", rekao je. Dodao je da će se cesta graditi etapno, sukladno financijskim mogućnostima i spremnosti projekata.

Nastavak modernizacije željezničkog prijevoza

Odgovarajući na pitanje zastupnika Tomislava Šute o budućim planovima, Ministar Butković najavio je i nastavak modernizacije putničkog željezničkog prijevoza.

''U 2025.godini potpisali smo ugovor za novih 13 vlakova - pet elektrodizelskih, četiri elektrobaterijska i četiri baterijska. Projekt je vrijedan 118 milijuna eura te će kroz 2027. i 2028.godinu vlakovi biti isporučeni'', kazao je.

Osim toga, Končar radi na šest novih elektrodizelskih vlakova koji će prometovati na dionici Zagreb-Split, istaknuo je Butković, a prva isporuka očekuje se u srpnju ove godine.

Zastupnik Ivica Mesić istaknuo je potrebu izgradnje druge zagrebačke obilaznice, na što je ministar odgovorio da su Hrvatske autoceste krajem prošle godine potpisale ugovor za izradu studijske dokumentacije za novu obilaznicu, od čvora Samobor do čvora Ivanić-Grad.

''To je novih 95 kilometara nove autoceste. To je veliki zahvat i projekt koji će se sada studijski definirati, nakon toga projektno i onda će se razvijati operativno i graditi vjerojatno fazno'', rekao je Butković.

Cilj je dugoročno povećanje samodostatnosti

Zastupnica Kristina Ikić Baniček ustvrdila je da Hrvatska postaje sve ovisnija o uvozu hrane, dok domaća proizvodnja pada.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić uzvratio je da je riječ o globalnim izazovima te da Vlada povećava potpore i uvodi nove financijske instrumente za jačanje proizvodnje.

"Isplatili smo više od 250 milijuna eura potpora i nastavljamo jačati proizvođače, ali ovo nije sprint nego maraton", poručio je, istaknuvši da je cilj dugoročno povećanje samodostatnosti.

Do 2030. godine svako će dijete imati mjesto u vrtiću

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs najavio je da će do kraja desetljeća svako dijete imati mjesto u dječjem vrtiću, dok će oko četiri petine učenika pohađati nastavu u jednoj smjeni.

''Što se tiče vrtića, sigurno će svako dijete do 2029./2030. imati mjesto u dječjem vrtiću, to se polako ostvaruje. Kada govorimo o gradnji škola, naša predviđanja su da ćemo do kraja desetljeća imati 91 posto škola u Hrvatskoj koje će raditi u jednoj smjeni'', kazao je Fuchs u odgovoru na pitanje zastupnika Maksimilijana Šimraka kada se može očekivati početak nastave u jednoj smjeni.

''U tih 91 posto škola nastavu će u jednoj smjeni pohađati 82 posto učenika. Od onih 18 posto učenika koji neće u spomenutom roku pohađati nastavu u jednoj smjeni, dvije trećine se odnosi na grad Zagreb'', dodao je ministar.

Za dogradnju i modernizaciju škola te realizaciju jednosmjenske nastave osigurano je ukupno 1,9 milijardi eura, naglasio je Fuchs.

Možemo biti zadovoljni turističkim rezultatima u prva tri mjeseca

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina izrazio je zadovoljstvo turističkim rezultatima za prva tri mjeseca. Broj dolazaka i noćenja povećan je za devet posto, a podaci za ožujak su ohrabrujući, dodao je.

"Kada gledamo rezultate za uskršnji vikend, možemo biti zadovoljni jer imamo oko pola milijuna noćenja i 150 milijuna dolazaka. To je lošije nego prošle godine, no Uskrs je tada bio nešto kasnije, ali kad uspoređujemo s 2024., kada je bio ranije, onda imamo i više turističkog prometa", naveo je.

Geopolitičke nestabilnosti sigurno će utjecati na broj turističkih kretanja, očekuje Glavina, no ističe kako Hrvatska ima prednosti kao turistička zemlja. S obzirom na to da se, kazao je, oslanjamo na 80 posto turističkog prometa iz Europe, naše su prednosti blizina, dostupnost jer smo cestovna destinacija, i sigurnost.

"Da bi osigurali dobre brojke ključno će biti definiranje cijena, svi moraju biti svjesni da u cijelom lancu eventualne gubitke moramo podijeliti solidarno i da izađemo s dobrim paketima i cijenama", kazao je.

Pripremamo nov okvir za transparentnije upravljanje sportskim savezima

Ministar Glavina kazao je i da se priprema novi okvir koji će uspostaviti transparentniji sustav upravljanja sportskim savezima, Time je odgovorio SDP-ov Sabini Glasovac na pitanje o izvlačenju novca iz Hrvatskog skijaškog saveza.

"Pripremamo novi strateški okvir koji će svakako promijeniti sustav i organizirati na način koji će biti puno transparentniji i jasniji, jer je očito da postoje neke manjkavosti. S druge strane, politika bez vizije, ideje i rezultata vaš je kontinuitet", rekao je.

Afera u skijaškom savezu jest afera pojedinaca koji su u nju upleteni, istaknuo je Glavina.

"Ja ću vam odgovoriti da su razlike za vrijeme vašeg i našeg upravljanja sportom neusporedive. Uložili smo blizu 96 milijuna eura za više od 500 sportskih projekata, uveli trajne naknade za trenere i izbornike, nacionalne sportske stipendije za vrhunske sportaše i subvencioniranje školarina vrhunskim sportašima", poručio je ministar.

Osigurani su svi preduvjeti za izgradnju novog stadiona Maksimir

Potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić istaknuo je kako su osigurani svi preduvjeti za uklanjanje postojećeg i izgradnju novog stadiona Maksimir.

Na međunarodnom arhitektonsko-urbananističkom natječaju izabrat će se najbolja i najpovoljnija ponuda za izgradnju stadiona koji će imati 35.000 mjesta, garažu s 800 parkirališnih mjesta, pomoćna igrališta.

Početak uklanjanja postojećeg stadiona planirano je iduće godine, a početak gradnje novog tijekom 2029. godine, odgovorio je zastupnici Danijeli Blažanović.

Od 3. do 5. ožujka Vlada je organizirala 12 repatrijacijskih letova

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman istaknuo je, govoreći o počecima rata na Bliskom istoku i evakuaciji hrvatskih državljana, kako je Hrvatska bila prva zemlja kojoj je bilo omogućeno slijetanje zrakoplova u Dubaiju i to nakon poziva premijera Plenkovića upućenog predsjedniku Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Od 3. do 5. ožujka Vlada je, naveo je, organizirala 12 repatrijacijskih letova kojima je vraćeno 756 putnika, dok ih je 114 vraćeno komercijalnim letovima. Među njima, dodao je, bio je i 101 strani državljanin.

Dolazak na predstavljanje knjige "Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji" nije politički marketing

Zastupnik Damir Biloglav podsjetio je na monografiju slovenskih autora "Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji" i upitao premijera Plenkovića kako odgovara na tvrdnje da je njegov dolazak na predstavljanje knjige bio politički marketing te koji su daljnji ciljevi Hrvatske u procesu suočavanja s prošlošću.

Plenković je odbacio optužbe. "Nije riječ o političkom marketingu, nego o odluci da budemo nazočni na važnom predstavljanju knjige i o temi suočavanja s prošlošću", rekao je.

Istaknuvši tri smjera djelovanja, naveo je mješovito hrvatsko-slovensko povjerenstvo kojim predsjeda Tomo Medved, novo povjerenstvo koje vodi Ivan Penava te znanstveni projekt u okviru resora Radovan Fuchs. "Cilj je dati širi politički i društveni impuls temi žrtava i osigurati da se pitanje sustavno i odgovorno obrađuje, te pridonijeti boljem razumijevanju tih događaja u javnosti", dodao je premijer.

Iznimni rezultati projekta "15 po 15: cijela Hrvatska čita djeci"

Zastupnik Željko Glavić upitao je o dosezima i budućnosti projekta "Rođeni za čitanje", uključujući inicijativu "15 po 15: cijela Hrvatska čita djeci", a ministrica Nina Obuljen Koržinek odgovorila je da su rezultati iznimni. Navela je kako je više od 120 tisuća djece obuhvaćeno programom. U projekt su se uključili roditelji i skrbnici koji su dobivali upute kako razvijati naviku čitanja kod djece.

Dodala je da se projekt provodi u suradnji s Ministarstvom zdravstva i pedijatrijskim ordinacijama te najavila njegov nastavak i nove aktivnosti vezane uz medijsku pismenost.

Izvor: Hina/Vlada