Indija i Europa trebaju jedna drugu, a svijet ono što mogu zajedno izgraditi

Predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je na Sveučilištu Delhi, jednom od najuglednijih i najvećih javnih učilišta u Indiji, predavanje pod naslovom »Premošćivanje kontinenata: Hrvatska i Indija u povezanom svijetu«

Delhijsko sveučilište osnovano je 1922. godine i ima središnju ulogu u indijskom visokom obrazovanju i akademskom životu, s više od 90 fakulteta, instituta i centara. Poznato je po snažnoj tradiciji u društvenim i humanističkim znanostima, pravu, ekonomiji, prirodnim znanostima i međunarodnim studijima, kao i po aktivnoj međunarodnoj suradnji i organizaciji visokoprofilnih akademskih i javnih događanja.

Prije predavanja, predsjednik Vlade sastao se s vice-rektorom Yogeshom Singhom i predstavnicima Sveučilišta.

Povijesne veze Hrvatske i Indije

Govor predsjednika Vlade, nakon uvodnih pozdrava, u nastavku donosimo u cijelosti.

"Velika mi je čast govoriti unutar povijesnih zidina ovog Sveučilišta.

Kad sam nedavno rekao prijatelju u Zagrebu da ću govoriti na Sveučilištu u Delhiju, rekao je: "To je daleko." Odgovorio sam: možda u geografiji. U povijesti, znatiželji i idejama – nimalo.

Iako geografski udaljene, Hrvatsku i Indiju ujedinjuje duboko poštovanje prema njihovim povijestima, živopisnim kulturama i trajnim vrijednostima. Naše nacije ponose se što poštuju tradiciju, a istovremeno prihvaćaju napredak i inovacije.

Iako su naši diplomatski odnosi formalno uspostavljeni 1992. godine, veze između naših naroda sežu mnogo dalje u prošlost.

Dozvolite mi da se prisjetim samo nekoliko primjera:

Svojim putovanjima i spisima, Marko Polo, za kojeg se vjeruje da je rođen na otoku Korčuli, u današnjoj Hrvatskoj, pomogao je Europi da se upozna s čudima Indije.

U 15. stoljeću, trgovci i diplomati iz Dubrovnika uspostavili su rane veze s indijskim zajednicama.

Svake godine 3. veljače, dok Dubrovnik slavi svog zaštitnika svetog Vlaha, mala katolička zajednica u Goi čini isto.

U selu Gandaulim, kip svetog Vlaha nosi se u procesiji.

Stoljećima su dubrovački pomorci, gdje god su putovali, sa sobom nosili sliku svog sveca zaštitnika. To je mali, ali snažan simbol rane globalizacije – ne osvajanja, već povezivanja.

Sanskrt se predaje na Sveučilištu u Zagrebu od 1876. godine, postavljajući temelje za dugogodišnju kulturnu i akademsku razmjenu.

U 18. stoljeću, hrvatski karmelićanin Filip Vesdin – poznat u Indiji kao Paulinus Sancto Bartholomaeo – živio je trinaest godina na malabarskoj obali. Godine 1790. napisao je jednu od prvih tiskanih sanskrtskih gramatika u Europi i postao pionir indologije. Svojim je spisima s rijetkim intelektualnim poštovanjem upoznao europsku publiku s indijskom civilizacijom. Čak i danas, u Kerali, njegovo se ime pamti s poštovanjem.

To je snažan podsjetnik da su intelektualni mostovi između naših naroda izgrađeni mnogo prije nego što je postojala moderna diplomacija.

Jedan od najutjecajnijih hrvatskih političkih ličnosti, Stjepan Radić, crpio je inspiraciju iz učenja i filozofije Mahatme Gandhija.

I za mene osobno, bila je velika čast otkriti kip Mahatme Gandhija u Zagrebu – koji mu je 2019. godine darovao predsjednik Indije Ram Nath Kovind – na 150. obljetnicu njegova rođenja.

Transformacija Hrvatske

Danas bih želio iskoristiti ovu priliku da vam ponudim i hrvatsku i europsku perspektivu na promjenjivi globalni krajolik, s posebnim naglaskom na razvoj odnosa između Hrvatske i Indije. Prije nego što prijeđem na to, dopustite mi da kažem nekoliko riječi o svojoj zemlji.

Hrvatska je bila žrtva rata i oružane agresije 1990-ih, predvođene tadašnjim srpskim vodstvom i uz podršku Jugoslavenske narodne armije.

Iz te traume, Hrvatska je prošla izvanrednu transformaciju u samouvjerenu, živahnu i otpornu naciju.

Danas, kao članica NATO-a i najnovija država članica EU-a – i jedina s nedavnim iskustvom vanjske vojne agresije usporedive s ruskom agresijom na Ukrajinu – Hrvatska ima jasno razumijevanje onoga što je u pitanju.

Naša sloboda je izborena uz visoku ljudsku cijenu.

Do 1995. oslobodili smo većinu našeg okupiranog teritorija, a do 1998. dovršili smo naš teritorijalni integritet mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja.

Politika modernog suverenizma

Imao sam čast obnašati dužnost premijera Hrvatske od 2016. i posebno sam sretan što sam sada u trećem uzastopnom mandatu.

Moju politiku skovala je sintagma nazvana moderni suverenizam – politika koja jača hrvatsko gospodarsko i socijalno stanje i blagostanje iznutra te koristi njezin osnaženi međunarodni položaj za razvoj i boljitak našeg društva i nacije u svim aspektima.

Tijekom proteklog desetljeća prošli smo kroz izvanredan niz kriza: kao i ostatak svijeta, pogodila nas je najveća pandemija u posljednjih 100 godina, koja je utjecala na naš način života, na zdravstveno stanje naše nacije, ali i na ekonomske posljedice koje je prouzročila. No, za razliku od drugih, 2020. godine pogodila su nas dva velika potresa koja su proces izlaska iz te krize učinila još težim, a kao da to nije bilo dovoljno, suočili smo se i s energetskom krizom uslijed ruske agresije na Ukrajinu.

Unatoč tim izazovima, sačuvali smo političku stabilnost, značajno ojačali naše ekonomske rezultate i ispunili naše strateške prioritete.

Još 2016. godine rekao sam svom timu da se želimo pridružiti eurozoni, Schengenskom prostoru i OECD-u. Prva smo zemlja u povijesti Unije koja je uspjela pristupiti i eurozoni i schengenskom prostoru istog dana, 1. siječnja 2023. Sada smo spremni pridružiti se skupini od 40-ak najnaprednijih svjetskih gospodarstava, OECD-u, uz kreditni rejting A kategorije – pet poboljšanja u sedam godina, najbrži uspon u Europi.

Hrvatski ekonomski pokazatelji

Hrvatska se nalazi među: tri najbrže rastuća gospodarstva u eurozoni u posljednje četiri godine, dvadeset najboljih turističkih destinacija svijeta, sedmo mjesto u EU po udjelu obnovljive energije, osmo mjesto u svijetu u provedbi Ciljeva održivog razvoja. Naš BDP po glavi stanovnika porastao je sa 62% prosjeka EU u 2016. na 78% krajem 2025.

Ekonomski pokazatelji ostaju snažni: naš realni BDP porastao je za 3,8% u 2024. i preko 3% u 2025., a predviđa se rast od 2,7% u 2026. Očekuje se da će inflacija, koja sada iznosi 3,7%, pasti na 2,1% do 2028.

Iz indijske perspektive, ove brojke mogu se činiti skromnima – ali su znatno iznad prosjeka Europske unije, zapravo su više nego dvostruko veće.

Proračunski prioriteti za 2026. uključuju mirovinsku reformu, demografske mjere, velika kapitalna ulaganja i jačanje obrane, što je puno širi trend unutar NATO-a i Europske unije s obzirom na obvezu sa summita u Haagu da se do 2035. povećaju obrambeni izdaci na 3,5 % BDP-a, plus 1,5 % ulaganja u obrambene aktivnosti.

Vođena iskustvom žrtvovanja, odlučnošću obnove i uspjehom europskih integracija, Hrvatska je stoga spremna suočiti se s nadolazećim europskim izazovima.

Inicijativa Triju mora – most između Europe, Azije i Bliskog istoka

Dame i gospodo, prije nego što se osvrnem na odnose Hrvatske i Indije, dopustite mi da ukratko istaknem Inicijativu Triju mora.

Hrvatska je osnovala ovu platformu prije deset godina, zajedno s Poljskom, a ove godine njome predsjedava.

Njezina je temeljna svrha jasna: ojačati prometnu, energetsku i digitalnu infrastrukturu među trinaest država članica Europske unije smještenih između Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora, kroz konkretne prekogranične investicijske projekte.

Regija, dom za 120 milijuna građana i ukupni BDP veći od 3 bilijuna eura, jedan je od najbrže rastućih dijelova Europske unije – brojka koja doseže gotovo 160 milijuna kada uključimo Ukrajinu.

Zatvaranjem dugogodišnjih infrastrukturnih nedostataka između sjevera i juga – u energetskim koridorima, LNG terminalima, elektroenergetskim interkonekcijama, željeznicama, lukama i sigurnim digitalnim mrežama – jačamo otpornost i konkurentnost ovog dijela Europske unije.

Time jačamo jedan od najdinamičnijih europskih koridora rasta sjever–jug.

Danas povezanost nije samo tehnička. Ona je strateška.

Novi europski geopolitički priručnik mora se graditi na strateškoj povezanosti.

Mediteranska vrata prema srednjoj Europi

U tom kontekstu, Hrvatska zauzima jedinstven položaj. Kao mediteranska vrata prema srednjoj Europi, pruža jednu od najkraćih i najsigurnijih pomorskih ruta između Azije i industrijskog srca Europe.

Jadran je sada u potpunosti omeđen državama članicama NATO-a, što osigurava stabilnost i sigurnost duž ove rute.

S modernim lukama, razvijenim prometnim koridorima i snažnim infrastrukturnim vezama sa srednjom Europom, Hrvatska je pozicionirana da služi kao jadranska ulazna točka u središnja tržišta Europske unije.

Nijedna druga zemlja ne kombinira članstvo u regiji Triju mora s izravnim pristupom Mediteranu na isti način.

Zbog toga je Hrvatska prirodna veza između sjeverno–južne osi Inicijative Tri mora i Gospodarskog koridora Indija–Bliski istok–Europa – inicijative koju snažno podržava premijer Modi, a koja povezuje Indiju s Europom kroz otporne lance opskrbe.

Jačanjem veza s IMEC-om i drugim koridorima u nastajanju, regija Triju mora postaje most između Europe, Azije i Bliskog istoka.

Naša luka Rijeka prolazi kroz veliki proces modernizacije i širenja, s ambicijom da postane vodeća luka sjevernog Jadrana i primarna ulazna točka za indijsku robu namijenjenu srednjoj Europi.

Uz podršku nadograđenih željezničkih koridora prema Mađarskoj, Austriji i dalje, Rijeka jača unutarnju povezanost Europe, a istovremeno otvara izravna mediteranska vrata za pouzdane partnere poput Indije.

Digitalna transformacija još je jedan ključni stup Inicijative Triju mora.

U ovom području, globalno vodstvo Indije u digitalnoj infrastrukturi i umjetnoj inteligenciji čini je prirodnim partnerom za suradnju u primijenjenoj umjetnoj inteligenciji, uključivosti za sve, industrijskoj digitalizaciji i sigurnim digitalnim ekosustavima koji povezuju naše regije.

Na taj način Hrvatska povezuje os Baltik–Jadran–Crno more sa širim indo-mediteranskim koridorom.

Ono što gradimo nije samo infrastruktura – to je strateški most između Indije i srednje Europe.

Produbljivanje partnerstva između Hrvatske i Indije

Što se tiče partnerstva između Hrvatske i Indije, razvili smo bliske i prijateljske odnose, utemeljene na zajedničkim vrijednostima demokracije, pluralizma i jednakosti.

Dosljedno pozitivna putanja naših bilateralnih odnosa dodatno je ojačana službenim posjetom mog kolege, indijskog premijera Narendre Modija, Hrvatskoj u lipnju 2025.

Moj posjet New Delhiju ovog tjedna bio je još jedna prilika za ponovni susret s premijerom Modijem i nastavak razgovora o daljnjem jačanju našeg partnerstva.

Vjerujemo da je bitno uložiti zajedničke napore u područje znanosti i tehnologije kako bismo, kroz suradnju u istraživanju i razvoju, mogli doprinijeti globalnom znanstvenom napretku.

Suradnja u tim područjima, kao i u kulturi, također ima snažnu dimenziju među ljudima, dodatno jačajući veze između naših društava.

Jedan od najbližih suradnika svete Majke Tereze u Indiji bio je hrvatski svećenik, otac Ante Gabrić.

Nakon pedeset godina služenja najsiromašnijima u Bengalu, pokopan je sa šakom zemlje iz rodne doline Neretve i malom bočicom vode iz Jadranskog mora. Na njegovom sprovodu okupile su se tisuće hindusa, muslimana i kršćana. To je za mene najljepši simbol kako izgleda istinsko partnerstvo među narodima.

U tom kontekstu, želim posebno istaknuti potpisivanje Memoranduma o razumijevanju o osnivanju Odsjeka za hindski jezik na Sveučilištu u Zagrebu, koji je dao novi poticaj akademskoj i kulturnoj suradnji.

Već imamo pozitivne primjere u ovom području, poput Odsjeka za indologiju Sveučilišta u Zagrebu i Lektorata za hrvatski jezik na sveučilištu u New Delhiju, prvog takve vrste u Aziji.

Trgovina, ulaganja i komplementarnost

Također, postoji značajan potencijal za produbljivanje naše gospodarske suradnje.

Pozdravljamo interes Indije za povećanje ulaganja u ključne industrije Hrvatske.

To uključuje farmaceutsku industriju, poljoprivredu, informacijsku tehnologiju, čiste i digitalne tehnologije, obnovljive izvore energije i poluvodiče.

Indija predstavlja važnog azijskog trgovinskog partnera za Hrvatsku. U prvih deset mjeseci 2025. naša trgovinska razmjena zabilježila je rast od 12 posto, što odražava pozitivan uzlazni trend.

Istodobno, broj indijskih turista koji posjećuju Hrvatsku nastavlja rasti, dodatno jačajući međuljudske veze između dviju zemalja.

Također, strani radnici iz Indije predstavljaju 15 posto svih stranih radnika izvan EU u Hrvatskoj.

Vjerujemo da će identificiranje područja u kojima su naša dva gospodarstva komplementarna pomoći u poticanju bilateralne trgovine i doprinijeti razvoju otpornih i pouzdanih lanaca opskrbe.

Sigurnost i obrana

Još jedan aspekt u kojem vidimo priliku za jaču suradnju je sigurnost. Sigurnosni izazovi 21. stoljeća, od terorizma, hibridnih i kibernetičkih prijetnji do novih tehnologija i zaštite kritične infrastrukture, zahtijevaju blisku suradnju, povjerenje i razmjenu stručnosti među partnerima.

U tom kontekstu, Hrvatska i Indija dijele interes za jačanje dijaloga i istraživanje mogućnosti suradnje u područjima obrane i svemira, što nudi nove mogućnosti za jače partnerstvo i tehnološki napredak.

Nadalje, Hrvatska podržava pojačanu suradnju u ključnim područjima, uključujući obrambenu proizvodnju, zajedničku obuku, vojne razmjene i kibernetičku sigurnost.

I Hrvatska i Indija odabrale su višenamjenski borbeni zrakoplov Rafale, što otvara dodatne mogućnosti za dijalog i praktičnu suradnju između naših zračnih snaga.

U današnjem svijetu, suočen s brojnim izazovima i prijetnjama, Hrvatskoj su potrebni snažni i pouzdani partneri.

Često kažem da današnji globalni problemi proizlaze iz dvaju različitih stajališta. Prvo – stajalište demokracija koje svijet vide kroz optiku kooperativne metodologije i, drugo, autoritarnih režima koji svijet vide kroz konfliktnu metodologiju.

Zato sam i dalje predan razvoju naših odnosa s Indijom, uvjeren da će to doprinijeti ne samo našim bilateralnim interesima, već i globalnom miru i stabilnosti.

Umjetna inteligencija i odgovorne inovacije

Prelazeći na temu naprednih tehnologija, već sam spomenuo da Hrvatska pridaje veliku važnost novim tehnologijama.

Vidimo potencijal za jaču i bližu suradnju s Indijom. Umjetna inteligencija transformira naša gospodarstva i obrazovne sustave izvanrednom brzinom.

Nedavno me jedan student pitao: "Premijeru, hoće li nas umjetna inteligencija zamijeniti?" Odgovorio sam: Više me brinu ljudi koji prestaju razmišljati jer se previše oslanjaju na umjetnu inteligenciju.

Mislim da je to pravi problem kojim se moramo pozabaviti. Umjetna inteligencija će pojačati ovaj izazov. Može osnažiti kreativnost, produktivnost i inovacije – ali također može pojačati dezinformacije, manipulacije i ovisnost.

Pravo je pitanje hoćemo li ostati autori vlastite prosudbe – ili ćemo je prepustiti strojevima.

Tehnologija mora poboljšati ljudsku prosudbu, a ne oslabiti je. Zato Hrvatska podržava razvoj umjetne inteligencije koja je usmjerena na čovjeka, pouzdana i usklađena s demokratskim vrijednostima.

Vjerujemo da inovacije moraju biti odgovorne i utemeljene na etičkim standardima koji štite individualnu slobodu i kritičko razmišljanje.

Želio bih iskoristiti ovu priliku da još jednom čestitam Indiji na organizaciji globalnog samita o utjecaju umjetne inteligencije.

Europska unija i Indija: prirodni strateški partneri

Europska unija i Indija često se opisuju kao "prirodni partneri". Obje smo velike, pluralističke demokracije, u svijetu koji postaje sve fragmentiraniji, konkurentniji i manje predvidljiv.

Obje vjerujemo u multilateralizam, otvorenu suradnju i stratešku autonomiju shvaćenu ne kao udaljenost od drugih, već kao sposobnost odgovornog i neovisnog djelovanja.

Iz europske perspektive, Indija nije samo regionalna sila već i globalni partner – posebno kada je riječ o tehnologiji, klimatskim promjenama i uključivom rastu.

Naše partnerstvo već prelazi s ambicije na provedbu. Kroz Vijeće za trgovinu i tehnologiju, Horizont Europa i Global Gateway, suradnja donosi rezultate: etičku umjetnu inteligenciju, digitalnu infrastrukturu, obnovljivu energiju i održivi razvoj.

Drugim riječima, inovacije sa svrhom – ne tehnologija radi same tehnologije.

Ekonomija također igra središnju ulogu. Sporazum o slobodnoj trgovini između Europske unije i Indije ojačat će trgovinu, ulaganja i otpornost lanca opskrbe.

Istodobno, trilateralni razvojni projekti u trećim zemljama usredotočit će se na digitalizaciju, čistu energiju, poljoprivredu, vodu i socijalne programe.

Temeljna ideja je jednostavna, ali snažna: rast bi trebao biti uključiv, održiv i globalno relevantan. Tako partnerstva traju.

Indo-Pacifik: sigurnost, stabilnost i strateška autonomija

Ta šira vizija prirodno se proteže na Indo-Pacifik, regiju u kojoj se gospodarstvo, sigurnost i tehnologija sve više preklapaju.

Razvoj događaja tamo izravno oblikuje globalnu trgovinu, tokove energije i ekonomsku stabilnost – uključujući i Europu.

Indijsko vodstvo i rastući angažman Europe pružaju snažnu osnovu za dublju suradnju, posebno u zaštiti morskih putova i jačanju regionalne stabilnosti.

Sigurnost se danas proteže dalje od brodova i granica do kibernetičkih prijetnji, dezinformacija i novih tehnologija koje mogu eskalirati napetosti brže nego što diplomacija može odgovoriti.

Zato Europska unija i Indija produbljuju svoj angažman u okviru ažurirane strategije EU-a za Indo-Pacifik za 2026. godinu.

Ključna prekretnica bilo je Partnerstvo Europske unije i Indije za sigurnost i obranu, koje uspostavlja trajni okvir za zajednički rad na pomorskoj sigurnosti, kibernetičkoj otpornosti, borbi protiv terorizma i regionalnoj stabilnosti.

Načelo je jasno: nijedna zemlja ne može sama upravljati tim rizicima. Otvoren, siguran i na pravilima utemeljen Indo-Pacifik nije apstraktan koncept – to je zajednički strateški interes usmjeren na sprječavanje nestabilnosti prije nego što postane kriza.

Gradimo budućnost zajedno

Sve ove strategije, partnerstva i koridori u konačnici ovise o jednom odlučujućem faktoru – ljudima.

U tom kontekstu želio bih naglasiti da vi, studenti Sveučilišta u Delhiju, stojite na izvanrednom raskrižju povijesti i mogućnosti.

Indija ne samo da sudjeluje u globalnom gospodarstvu – vi ga preoblikujete.

Kao budući inženjeri, kreatori politika, poduzetnici i mislioci, definirat ćete karakter uspona Indije i njezinih partnerstava diljem svijeta.

Odnos između Hrvatske, Europe i Indije nije samo o vladama i trgovinskim sporazumima – radi se o vama, generaciji koja će graditi veze, stvarati inovacije i rješenja za izazove koje danas jedva možemo zamisliti.

Put Hrvatske od rata do prosperiteta naučio nas je da otpornost, vizija i partnerstva mogu prevladati svaku prepreku.

U Dubrovniku smo izgradili kamene zidove kako bismo zaštitili svoju slobodu – i diplomatske mostove koji su nas povezivali s dalekim obalama, uključujući Indiju.

Ovdje u Delhiju gradite mostove znanosti, tehnologije i ideja. Obje vrste mostova opstaju.

Nasljeđujete drugačiji skup izazova, ali vrijedi isto načelo: budućnost pripada onima koji se usude oblikovati je.

Moja poruka vama je jednostavna: u sve fragmentiranijem svijetu, mostovi su važniji od zidova.

A Hrvatska će i dalje ostvarivati ulogu mediteranskih vrata prema srednjoj Europi, kao pouzdan most na najkraćem putu između Indije i srca Europe.

Indija i Europa trebaju jedna drugu, a što je još važnije, svijetu treba ono što možemo zajedno izgraditi."