Glavni su cljevi u idućoj godini ulazak u OECD i daljnji rast standarda

U razgovoru za Dnevnik HTV-a Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da je 2025. bila politički zahtjevna zbog velikog izbornog ciklusa, ali su sjajni rezultati lokalnih izbora bili nov poticaj za rad Vlade

Premijer je naglasio da su najveći izazovi bili, kao i uvijek, gospodarstvo, ekonomski i socijalni standard građana, zaposlenost, kontinuirani rast i ravnomjerni regionalni razvoj. U idućoj godini, poručio je, ključni je cilj ulazak Hrvatske u OECD i nastavak rasta životnog standarda građana. Poručio je kako će se u 2026. nastaviti provedba Vladina programa, uz fokus na stabilne javne financije, gospodarski rast i očuvanje A investicijskog kreditnog rejtinga.

U razdoblju od godinu dana održana su čak četiri izborna ciklusa – parlamentarni, europski, predsjednički i lokalni izbori – što je, kazao je predsjednik Vlade , sa sobom donijelo snažne političke tenzije i povećani angažman Vlade, stranke i koalicijskih partnera.

Kazao je da je najveći fokus bio je na gospodarstvu te ekonomskom i socijalnom standardu građana, podsjetivši da je e zaposlenost dosegnula oko milijun i 750 tisuća ljudi, dok je broj nezaposlenih pao na oko 75 tisuća.

Posebno je istaknuo rast plaća, koje su u posljednjih devet godina u prosjeku porasle za 100 posto, na 1.470 eura.

Mogu reći da je ova godina bila na tragu naše dosadašnje politike, a to je da Hrvati u kontekstu onoga što činimo kao Vlada, zajedno sa svim drugim akterima, osobito hrvatskim gospodarstvom, žive bolje nego što su živjeli prije, ocijenio je premijer.

Svi akteri u lancu moraju biti odgovorni i nastojati da smanje pritisak na krajnjeg potrošača

Govoreći o rastu cijena i inflaciji, istaknuo je kako je dobro što se najavljuje pad stope inflacije kada je riječ o hrani.

Kazao je da Vlada cijelo vrijeme tvrdi da svi akteri u lancu od proizvođača preko otkupljivača, distributera, maloprodaje, svi skupa voditi računa o široj slici odgovornosti i nastojati smanjivati taj pritisak na krajnjega potrošača.

"Osobito onih proizvoda koje najčešće konzumiraju oni koji su među nama najranjiviji, oni koji imaju najmanja primanja. Zato Vlada drži kontinuirano ovu politiku od čak 100 proizvoda s ograničenom cijenom čime pomaže ljudima koji imaju najmanja primanja", rekao je predsjednik Vlade.

Podsjetio je i na mjere koje je Vlada provodila tijekom niza kriza, od pandemije COVID-19 do energetske krize, uključujući zamrzavanje cijena energenata, ograničavanje cijena goriva, smanjenje stopa PDV-a te ciljane financijske potpore onima koji su najugroženiji.

Nema tko nije na određeni način imao koristi od svih mjera koje smo učinili i zato je dobro da još uvijek rast naših plaća, kada se od njega oduzme inflacija i dalje vidimo da nam je ojačala kupovna moć. To je ono što je najvažnije, rekao je.

Istaknuo je i zadaću HNB-a te ponovio da svi akteri trebaju odraditi svoj dio posla.

Frustrirana lijeva oporba sve češće nastupa politički agresivno

Komentirao je rastuću polarizaciju na političkoj sceni i društvu, kazavši da je lijeva oporba već desetu godinu u oporbi i da su zbog toga izrazito frustrirani.

I to je izrazito frustrirajuća pozicija, ocijenio je Plenković, dodajući kako se ta frustracija sve češće očituje kroz agresivnije političke nastupe.

"Ne brane oni Ustav. Oni žele pridobiti ljude na varijantu da je neka izvanredna situacija. Isto je radio svojim protuustavnim upadom na parlamentarne izbore Milanović. Kreirala se izvanredna atmosfera, katastrofa, moramo nešto promijeniti. To su isfabricirane, umjetne krize koje postoje u jednom malom balonu, ponajviše na lijevoj zagrebačkoj političkoj sceni", rekao je Plenković.

Naveo je niz terenskih aktivnosti i sastanaka Vlade u proteklim danima, na kojima je atmosfera bila sjajna - od sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća, sastanaka sa županima i gradonačelnicima, do susreta s poljoprivrednicima i lokalnim zajednicama diljem zemlje.

Ljudi na Banovini zadovoljni su napretkom obnove

Posebno se osvrnuo na obnovu Zagreba i Banovine, istaknuvši da je do sada uloženo više od 4,2 milijarde eura, od čega gotovo 1,8 milijardi na području Banovine.

Podsjetio je na današnji posjet Sisku, Glini i Petrinji gdje su emancipirani projekti obnove vrijedni 140 milijuna eura.

"Ljudi su oduševljeni kako danas izgleda središte Petrinje, što smo učinili sve u Sisku. Ljudi su zadovoljni, gradovi se mijenjaju, i to se vidi", rekao je premijer.

Naglasio je kako se na Banovini trenutačno gradi 59 višestambenih zgrada s 1024 stana, u potpunosti financiranih državnim sredstvima, uključujući i privatne vlasnike čije su zgrade uklonjene i ponovno izgrađene.

Još jednu uvjetno stvorenu temu premijer vidi i u raspravi oko Thompsonovih koncerata

"Thompson je imao koncerte u Varaždinu, ja iskreno nisam ni znao da su se održali. Imao je koncerte i u Istri, i nikome ništa", rekao je Plenković.

Problem se pojavljuje, ocijenio je, isključivo u jednom dijelu zagrebačke političke scene, i to lijeve.

"Nije im bilo drago što je na koncert ovog ljeta došlo pola milijuna ljudi i potom se pokušava stvoriti reakcija kroz prosvjede", rekao je premijer.

Naglasio je da u Hrvatskoj nema povijesnog revizionizma, dodavši da nitko - ni on, ni Vlada niti HDZ ne idu u tom smjeru, naglasio je.

"Dakle, to su u potpunosti isfabricirane teme na kojima lijeva oporba histerično inzistira već pet mjeseci", poručio je Plenković.

Istaknuo je da su se Hrvati izborili za slobodu i demokraciju, upitavši čemu onda cenzura.

Zakoni iz resora graditeljstva i prostornog uređenja prošli su javno savjetovanje i temeljite rasprave

Premijer Andrej Plenković osvrnuo se i na paket zakona iz resora ministra Bačića, na koji oporba već najavljuje zahtjeve za ocjenu ustavnosti, a po potrebi i referendum.

"Što se tiče ocjene ustavnosti, slobodno neka idu. Zakon je prošao javno savjetovanje, prvo i drugo čitanje, temeljite rasprave", rekao je Plenković, dodajući kako oporba pokušava teme staviti u okvir koji bi mogao zbuniti građane.

Način na koji oporba pristupa bilo kojoj temi je da pokuša preplašiti ljude koji nemaju vremena čitati detaljne zakonske prijedloge, niti one koji su na snazi, a kamoli one koji se donose za budućnost. Sada su stavili okvir da se radi o nekakvoj otimačini, ocijenio je premijer.

Istaknuo je da su zakoni, prema izjavama strukovnih udruga, poslodavaca i uglednih ljudi iz arhitekture i graditeljstva, jako dobri.

"Nije cilj Vlade donosiiti zakon koji bi išao protiv temeljnih ustavnih vrijednosti, poput nepovredivog prava vlasništva", zapitao je Plenković.

Osvrnuo se na urbanu komasaciju, kazavši da taj institut postoji svugdje, nije ga izmislila ova Vlada.

"Ovi zakoni žele učiniti puno propulzivnijom cijelu proceduru, ali nikada središnja vlast ne može ići protiv onoga što je već donijela lokalna vlast", poručio je predsjednik Vlade.

Istaknuo je kako je sve napravljeno vrlo pažljivo, da se zadrži i poštuje nadležnost jedinice lokalne i područne samouprave, a da se pak s druge strane ide na korist prostornog uređenja, gradnje i zaštite ljudi koji su vlasnici svoje zemlje, koji s njom nešto hoće napraviti.

Vlada je konstruktivna kad je riječ o svim temama

Komentirao je i proces izbora čelnika Vrhovnog suda te izbor triju novih ustavnih sudaca. Na pitanje može li se taj postupak odraditi bez zavrzlama rekao je da je Vlada uvijek bila konstruktivna oko svih tema.

Osvrnuo se i na imenovanja veleposlanika, kazavši da to vodi ministar Gordan Grlić Radman i njegovi suradnici, u suradnji s uredom predsjednika.

Kazao je da je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova predstavilo kandidate koji dolaze iz sustava i koji su dobri.

"Da je do nas bilo, mi bismo već 2020. godine, kada smo uručili tentativnu listu upražnjenih 30-ak mjesta, imenovali veleposlanike. No, Milanović je to odbacio, uz obrazloženje 50-50, nekakvo pravilo za koje nitko osim predsjednika nikad nije čuo", objasnio je premijer.

Dodao je da u praksi hrvatskog odnosa između Vlade i predsjednika takvo pravilo nikada nije postojalo i neće postojati.

"Do njega je. Mi smo uvijek bili vrlo konzistentni - služba mora funkcionirati, a najbolji kandidati idu na mjesta za koja smatramo da su najprikladnija", rekao je.

Mir u Ukrajini mora biti trajan i pravedan

Komentirao je vanjsku politiku, posebno rusku agresiju na Ukrajinu, kazavši da bi bilo dobro da se dogodi mir no, nažalost, dok se vode mirovni pregovori rat i dalje traje.

"Treba cijeniti napore američke diplomacije, predsjednika Trumpa, nadati se da će doći do mira, ali taj mir mora biti i trajan i pravedan", naglasio je.

Ako se odstupi od temeljnih načela teritorijalnog integriteta i suverenosti, ako se napravi neki presedan koji bi doveo do priznanja rezultata vojne agresije, okupacije, nezakonite aneksije i inkorporiranje ukrajinskog teritorija u ruski ustavno-pravni poredak to je loše, loše za nas i za cijeli svijet, ocijenio je Plenković.

Upitan o Milanovićevoj izjavi da se Hrvatska mora držati po strani, predsjednik Vlade podsjetio je da je Milanovićeva pozicija proruska već godinama.

"Njegov narativ je potopno suprotan od narativa Vlade koji je prevladavajući u svim vladama i svim sazivima Sabora dosad. Sad imamo njega i dio oporbe koja ga prati", kazao je, dodavši da politika koju Milanović vodi u konačnici zagovara više stav Moskve nego stav Zapada.

Nastavak rasta životnog standarda hrvatskih građana

Govoreći o prioritetima za iduću godinu, premijer Plenković kao ključni cilj istaknuo ulazak Hrvatske u OECD, ali i nastavak rasta životnog standarda građana.

Poručio je kako će se u 2026. nastaviti provedba Vladina programa, uz fokus na stabilne javne financije, gospodarski rast i očuvanje investicijskog kreditnog rejtinga.

Podsjetio je da je nezaposlenost na razini prirodne nezaposlenosti, da plaće bilježe snažan rast, a da su mirovine, uz godišnji dodatak, u prosjeku premašile 700 eura.

Plenković je naglasio i nastavak ulaganja u socijalne politike, osobito za osobe s invaliditetom i druge ranjive skupine, istaknuvši da će Vlada i dalje činiti sve kako bi građani u Hrvatskoj živjeli bolje.