Hrvatska je Bosni i Hercegovini prijatelj, susjed i partner
Povodom svršetka danskog predsjedanja Vijećem Europske unije, premijer Andrej Plenković održao je sastanak s veleposlanicima kojemu je domaćin bio danski veleposlanik Ole Henrik Frijs-Madsen
Bilo je riječi o globalnim okolnostima s kojima se suočava Europska unija, političkoj i gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj, a najavljeno je i održavanje sastanka na vrhu Inicijative triju mora te sastanka skupine EU-MED u Hrvatskoj iduće godine.
Govoreći o ulasku u desetu godinu mandata, predsjednik Vlade istaknuo je političku stabilnost kao važan faktor za realizaciju programskih ciljeva Vlade usmjerenih na podizanje kvalitete života građana i konkurentnosti gospodarstva. Poručio je da, nakon članstva u europodručju i Schengenskom prostoru, Hrvatska očekuje pristupanje OECD-u tijekom 2026. godine, čime će zaokružiti svoje strateške vanjskopolitičke ciljeve. Dodao je da Hrvatska ostvaruje pozitivne gospodarske trendove, uz stabilan rast BDP-a u 19 uzastopnih kvartala od početka 2021, povećanje zaposlenosti te postizanje A razine investicijskog kreditnog rejtinga. Istaknuo je i da će ove godine BDP po stanovniku dosegnuti 78% prosjeka EU-a – nasuprot 62% iz 2015, što je važno za hvatanje koraka s državama koje su ranije postale članice EU-a.
U pogledu mirovnih inicijativa za Ukrajinu, Plenković je rekao da se Hrvatska, zajedno s partnerima unutar EU-a, zalaže za što skorije postizanje dugotrajnog i pravednog mira koji će poštovati načela međunarodnog prava te ukrajinski suverenitet. Pritom je istaknuo nužnost sudjelovanja Europske unije i Ukrajine u mirovnim pregovorima, kao i činjenicu da se granice ne mogu mijenjati silom.
Sastanak je bio prigoda i za razmjenu mišljenja o intenzivnim vanjskopolitičkim aktivnostima Vlade u kontekstu posjeta Italiji, Svetoj Stolici, Francuskoj i Njemačkoj. Ujedno je bilo riječi i o temama koje će se raspravljati na sljedećem Europskom vijeću, među ostalim i o proširenju Europske unije. Hrvatska podupire ovaj proces, posebno u smislu pružanja europske perspektive Bosni i Hercegovini, u kojoj su Hrvati jedan od triju konstitutivnih naroda.
Predsjednik Vlade je istaknuo prioritete Hrvatske u pregovorima o Višegodišnjem financijskom okviru te govorio o važnosti jačanja europske obrane. Naveo je da su ulaganja u obranu u Zajedno s banjolučkim biskupom mons. Željkom Majićem predsjednik Vlade Andrej Plenković obišao je izložbu sakralne Riznica Opatije "Marija Zvijezda".
"Ovdje izloženi kulturni artefakti mogu se mjeriti uz najbogatije riznice europskih katedrala", ocijenio je. Pozvao je sve koji nisu vidjeli to predivno bogatstvo, da ga u predstojećem razdoblju razgledaju, a mons. Majiću i Banjolučkoj biskupiji zahvalio je na iznimnoj predanosti u očuvanju kulturno-povijesnog blaga te promicanju univerzalnih vrijednosti.
I u budućnosti ćemo biti predani partnerstvu s BiH
Naglasio je da će Vlada nastaviti pružati potporu projektima Banjolučke biskupije koji su uvršteni u projekte od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
"I u budućnosti ćemo biti predani partnerstvu s Bosnom i Hercegovinom na europskom putu, u razvoju gospodarske suradnje i u očuvanju bogate kulturne baštine koju su nam ostavili generacije prije nas", dodao je.
Nakon obilaska izložbe premijer Plenković sudjelovao je na polaganju kamena temeljca za izgradnju Kulturno-pastoralno-studentskog centra Petrićevac. Projekt ukupne vrijednosti 2 milijuna eura gradi Franjevački samostan Presvetog Trojstva, a zamišljen je kao moderan i višenamjenski prostor.
"Ovaj centar, u koji hrvatska Vlada ulaže 950 tisuća eura, od strateške je važnosti za Hrvate u Bosni i Hercegovini, a bit će mjesto susreta, obrazovanja, kulturnih i duhovnih sadržaja, namijenjenih hrvatskoj zajednici, udrugama, ustanovama te ponajprije mladima i studentima", istaknuo je Plenković.
"Od 2016. do danas osigurano je gotovo 500 milijuna eura za Hrvate u Bosni i Hercegovini, a u entitetu Republika Srpska, samo u 2025. godini, poduprli smo 70 konkretnih projekata, od kojih smo dva proglasili strateškim: centar u Petrićevcu i Muzejsko-galerijski prostor u trapističkom samostanu Marija Zvijezda", kazao je predsjednik Vlade.
Zahvalio je predsjedateljici Vijeća ministara Borjani Krišto, predsjedniku HNS-a Draganu Čoviću što su se i danas imali prigodu susresti i razgovarati o odnosima između dvije zemlje, o onome što Bosna i Hercegovina radi na svom europskom putu.
Hrvatska je za most i granični prijelaz i pristupne ceste uložila više od 50 milijuna eura
Premijer Plenković kazao je da je ušao u Bosnu i Hercegovinu preko novog graničnog prijelaza kod Stare Gradiške koji je trebao biti danas otvoren. Dodao je da je izgradnja mosta, graničnog prijelaza i nekoliko kilometara brze ceste za Hrvatsku bila značajna financijska investicija, uloženo je više od 50 milijuna eura.
Poručio je da će, prema procjenama naše policije i carinskih službi, ovaj prijelaz biti najfrekventniji prijelaz u smislu intenziteta i gustoće prometa ljudi između Bosne i Hercegovine i Hrvatske te izrazio nadu da će u predstojećem, što kraćem, razdoblju sve procedure na razini institucija BiH i Federacije biti dovršene i da će se moći uspostaviti promet.
"Smisao prijelaza je da olakša komunikaciju i promet ljudi i zato se nadam da će se i to vrlo brzo dogoditi", zaključio je.
Upitan je li njegov današnji dolazak poruka za Sarajevo, Plenković je kazao da često dolazi u sve dijelove BiH, ponovivši da je Hrvatska Bosni i Hercegovini prijatelj, susjed i partner.
"Nastojimo je podupirati kao što ste dobro primijetili i tijekom ova tri posljednja velika vanjskopolitička posjeta, posjete papi Lavu XIV, posjetima francuskom predsjedniku i njemačkom kancelaru. Posebno su nam uvijek na umu interesi Bosne i Hercegovine i zalaganje za ubrzanje njenog europskog puta. Nastavit ćemo to činiti jer smatramo da je to i naša odgovornost i zalagati se i za boljitak svih njenih građana, sva tri konstitutivna naroda i naravno, uvijek posebnu brigu o Hrvatima u Bosni i Hercegovini jer je to i naša ustavna obaveza", istaknuo je premijer Plenković.
Kazao je da Hrvatska godišnje daje oko 150 milijuna eura za različite aktivnosti koje se odnose na Hrvate izvan Hrvatske, a najveći dio toga ide za BiH.
Povjerenje je najvažnija stvar i u životu i u politici
"Što je Hrvatska ekonomski i financijski snažnija i razvijenija to je u poziciji ispunjavati jednu od svojih ustavnih zadaća – da skrbi o Hrvatima izvan Hrvatske, bili oni Hrvati u BiH kao konstitutivni narod ili manjina u širemu hrvatskom susjedstvu ili Hrvati izvan Hrvatske, u dijaspori", naglasio je.
Osvrnuo se na 30. obljetnicu Daytonskog sporazuma, kazavši kako smatra da treba poštovat ono što se tada dogovorilo.
"Ako je do 2006. sve bilo normalno ne vidim razloga zašto se ne bi vratili na ono što ulijeva najvažniju stvar i u životu i u politici, a to je povjerenje. Ono omogućuje napredak, suradnju, rad, razvoj i iskren odnos u duhu partnerstva", ocijenio je Plenković.
Posjet Banjoj Luci predsjednik Vlade završi je na božićnom prijemu u organizaciji potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda Davora Pranjića.
"Nastavit ćemo pružati podršku Hrvatima koji žive u entitetu Republika Srpska i svim projektima koji su važni za njihov identitet i kvalitetu života", poručio je na kraju premijer Plenković
promijenjenim okolnostima postala prioritet cijele Europske unije. Hrvatska kontinuirano ulaže u modernizaciju svojih Oružanih snaga i namjerava dostići NATO-ove ciljeve o izdvajanju 3,5% BDP-a za obranu i 1,5% za povezane aktivnosti do 2035. Također je naglasio da je proteklih dana Hrvatska s Francuskom potpisala Ugovor o nabavi samohodnih haubica Caesar MK2, u okviru zajedničke nabave država EU-a kroz mehanizam SAFE, te s Njemačkom Ugovor o nabavi 44 tenka Leopard 2A8.