U neizvjesnim globalnim okolnostima jačamo savezničke odnose

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se u Berlinu s njemačkim saveznim kancelarom Friedrichom Merzom s kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima, jačanju gospodarske suradnje te o nabavi 44 tenka tipa Leopard

Bilo je također riječi o ključnim temama za budućnost Europske unije ususret sastanku Europskog vijeća, pronalaženju rješenja za daljnju financijsku potporu Ukrajini, kao i o međunarodnim naporima za postizanje trajnog i pravednog mira u toj zemlji.

Nakon sastanka, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić potpisao je usuglašeni dokument - potvrdu narudžbe kojom se ovlašćuje Savezno ministarstvo obrane Savezne Republike Njemačke da u ime Ministarstva obrane Republike Hrvatske sklopi dopunu ugovora na Ugovor br. Q/K2BB/R8784 s tvrtkom KNDS Deutschland GmbH & Co. KG o isporuci tenkova Leopard 2A8 Hrvatskoj.

Merz: Svjesno produbljujemo svoje odnose

U izjavi za medije, njemački kancelar Merz govorio je o povezanosti dviju država i kazao da više od 400.000 Hrvata živi u Njemačkoj, a da milijuni Nijemaca odlaze u posjet Hrvatskoj.

Istaknuo je da dvije države svjesno produbljuju svoje odnose.

Govoreći o potpisanom sporazumu o kupnji tenkova Leopard 2A8, kazao je da jačamo naše oružane snage kao saveznice u NATO-u te ih povezujemo preko ovih sustava još učinkovitije i bez zapreka. To nikad nije bilo tako važno kao danas, dodao je.

"Cilj ovog i sličnih projekata mora biti standardizacija i pojednostavljenje oružanih sustava unutar Europske unije kako bi se omogućila maksimalna proizvodnja sustava", rekao je Merz.

"Obojica smo suglasni da je Europa trenutačno suočena s izazovima kao rijetko kada do sada, kazao je Merz i dodao da se tu ne radi samo o ruskoj agresiji na Ukrajinu, nego među ostalim i o hibridnim prijetnjama Europi.

Što se tiče situacije u Ukrajini, kancelar Merz podsjetio je trenutnu diplomatsku dinamiku kako bi se što prije postigao trajni mir istaknuvši da samo Kijev može odlučiti koje teritorijalno uređenje može prihvatiti.

"Ukrajini trebaju snažna sigurnosna jamstva od partnera, SAD-a i NATO-a, a sve što se odnosi na nas Europljane, zahtijeva našu suglasnost", poručio je Merz.

Plenković: Cijenimo potporu Njemačke kroz sve faze našeg međunarodnog pozicioniranja

Predsjednik Vlade Andrej Plenković zahvalio je Njemačkoj što kao najveća članica Europske unije brine o interesima manjih država.

"Hrvatska itekako cijeni potporu Njemačke od trenutaka našeg međunarodnog priznanja pa kroz sve faze našeg međunarodnog pozicioniranja koje su pratili kontinuirano osnaženi odnosi između dvije zemlje", poručio je.

Naglasio je da je Njemačka prvi vanjskotrgovinski partner Hrvatske dodajući da je godišnja trgovinska razmjena prošle godine dosegla 9 milijardi eura, a više od 3 milijuna i 200 tisuća Nijemaca posjetilo je našu zemlju u 2024.

Posebno je istaknuo doprinos hrvatske zajednice koja živi u Njemačkoj, njih gotovo pola milijuna, jačanju ukupnih odnosa između dvije zemlje.

Govoreći o potpisanom sporazumu o nabavi 44 tenka Leopard, a u cilju modernizacije i jačanja hrvatskih obrambenih sposobnosti, premijer je istaknuo da se radi o važnom dijelu mozaika postupnog napuštanja istočne vojne tehnologije i prelaska na zapadnu.

Uz to, kazao je, radi se o daljnjem jačanju partnerstva Hrvatske i Njemačke u domeni obrane i sigurnosti.

Izrazio je zadovoljstvo što je dio ovoga posjeta i veliki Njemačko-hrvatski gospodarski forum, koji će dati novi zamah poslovnim odnosima između dvije zemlje.

Nastavak financiranja Ukrajine i novi financijski okvir EU-a

Kada je riječ naporima za postizanje trajnoga i pravednog mira za Ukrajinu, premijer je kazao da ga je kancelar Merz izvijestio o razgovorima u formatu Velika Britanija, Francuska i Njemačka s predsjednikom Zelenskim i predstavnicima američke administracije.

U tom je kontekstu kazao da će idućeg tjedna na sastanku Europskog vijeća izrazito važna tema biti dogovor oko financiranja potreba Ukrajine i direktne pomoći ekonomskom i financijskom krvotoku zemlje, kao i daljnjih ulaganja u njene obrambene sposobnosti.

Razgovarali su i o prvim raspravama o novom Višegodišnjem financijskom okviru, a premijer je kancelara Merza upoznao s pozicijama Hrvatske, kao najmlađe članice Europske nije koja je još uvijek u situaciji da lovi korak sa zemljama koje su u Uniji dulje.

"Želimo da nam i idući financijski okvir omogući ulaganja upravo u ona područja koja će omogućiti Hrvatskoj da postupno igra na istom terenu s jednakom ekonomskom snagom kao i članice Europske unije koje su u organizaciji puno dulje nego mi", istaknuo je.

Podsjetivši na snažnu potporu Njemačke u vrijeme kada je Hrvatska postajala članica eurozone i Schengenskog prostora, premijer je zahvalio i na potpori našem predstojećem članstvu u OECD-u, procesu koji ulazi u samu završnicu.

Potpora susjedima na jugoistoku Europe na njihovu europskom putu

Na sastanku je bilo riječi i o daljnjem proširenju Europske unije na zemlje jugoistoka Europe, a premijer Plenković kazao je da je načelna pozicija Hrvatske da podržava napore svih svojih susjednih zemalja, na temelju ispunjavanja kriterija i svaka sukladno svojim zaslugama.

Posebno je, dodao je, skrenuo pozornost na Bosnu i Hercegovinu, kako bi joj se omogućilo da se priključi drugim zemljama koje su već uznapredovale u pristupnom procesu, a da se u okviru tog bržeg i dinamičnijeg procesa riješe pitanja pune ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda, osobito u kontekstu predstojeće 30. obljetnice Daytonskog sporazuma.

"Pri tome je ravnopravnost i položaj hrvatskog naroda, kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda Hrvatskoj izrazito važna, što bi zahtijevalo i modifikaciju izbornog zakona", poručio je Plenković.

Dodao je kako je to pitanje o kojem postoji široko konsenzus na hrvatskoj političkoj sceni i koje često artikuliraju i Hrvati u Bosni i Hercegovini.

Premijer Plenković kancelara Merza izvijestio je i o ukupnoj ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj, istaknuvši da je zemlja napredovala proteklih desetak godina i ima kontinuiran gospodarski rast, među najbržima u Europskoj uniji, s investicijskim kreditnim rejtingom na razini A.

Širenje suradnje u obrambenom području

Odgovarajući na pitanja novinara o daljnjoj suradnju u obrambenom području, premijer Merz istaknuo je da je sporazum o Leopardima više od puke vojne suradnje, zahvalivši hrvatskoj Vladi što se odlučila na tu nabavu.

"U Europskoj uniji moramo snažnije surađivati, pa i kod harmonizacija naših sustava", poručio je.

Premijer Plenković podsjetio je da je ova kupnja Leoparda počela s aranžmanom između Hrvatske, Njemačke i Ukrajine, prema kojem je Hrvatska ustupila Njemačkoj, a Njemačka Ukrajini tenkove M-84 i M-80, koji su joj poslužili u obrani od ruske agresije, a Njemačka je to Hrvatskoj nadoknadila financijski.

Razgovarali su, dodao je, i o mogućnostima suradnje obrambenih industrija, pri čemu je posebno izdvojio partnerstvo između DOK-ING-a i Rheinmetalla.

Naveo je i hrvatsku tvrtku Orqa, koja je jedna od lidera u proizvodnji FPV dronova bez kineskih komponenata.

Hrvatski premijer je na pitanje novinara kako će se Hrvatska odlučiti kada je u pitanju zamrzavanje ruskih sredstava, rekao kako prilikom donošenja odluke treba uzeti u obzir pravnu sigurnost i pouzdanost Europske unije kao financijskog partnera.

"Ono što želimo da svi potezi koje ćemo zajednički donositi budu takvi da su pravno održivi", rekao je Plenković.

Hrvatska pruža alternativu za opskrbu naftom Mađarskoj i Slovačkoj

Na pitanja o ruskim energentima koji i dalje stižu u neke zemlje Europske unije, odnosno o produžetku izuzeća od sankcija, kancelar Merz je kazao kako mu je premijer Plenković iscrpno pojasnio kako sankcije protiv jedne tvrtke mogu imati utjecaja na opskrbu energentima za državu članicu Europske uniju.

"Stekao sam dojam da postoje alternative za one koji kupuju naftu i plin iz Rusije koje bismo trebali razmatrati u Europskoj uniji i još bolje razumio tehnički kontekst koji postoji u regiji", istaknuo je.

Premijer Plenković dodao je kako je njemačkom kancelaru detaljno pojasnio potpunu sposobnost Jadranskog naftovoda da svu potrebnu naftu dopremi Mađarskoj i Slovačkoj, u stopostotnom kapacitetu.

"Stvarne potrebe za bilo kakvu iznimku za korištenje ne-ruske nafte koja bi kroz Hrvatsku došla u Mađarsku i Slovačku, dakle, nema", naglasio je.

Što se tiče Srbije, dodao je, Hrvatska se na određeni način nalazi u apsurdnoj situaciji da zbog američkih sankcija nije u mogućnosti transportirati ne-rusku naftu u rafineriju u Pančevu zbog većinskog ruskog vlasništva NIS-a.

Time pati financijski i Janaf, ali i Srbija s obzirom da je 95 posto sirove nafte dolazilo putem Hrvatske.

Istodobno, rusku naftu koja Družbom dolazi u Mađarsku, Mađari u svojim rafinerijama pretvaraju u benzin i dizel i cisternama ga šalju u Srbiju.

"To nikako nije smisao onoga što bi režim sankcija trebao biti s obzirom na postojeće okolnosti", istaknuo je Plenković.

Upitan o reformi izbornog zakonodavstva u BiH, kancelar Merz poručio je kako treba učiniti sve da se ne dovedu u pitanje temeljna načela Daytonskog sporazuma.