U svijetu stalnih izazova reakcija na krize mora biti zajednička i razborita
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u 18. Međunarodnoj konferenciji Dubrovnik Forum 2025, koja se održava pod naslovom »Channeling the Change«
Izborom ovogodišnje središnje teme Dubrovnik Forum uviđa da se međunarodna zajednica i dalje nalazi u razdoblju duboke neizvjesnosti i povećanog rizika, što dodatno pogoršavaju tekući ratovi i drugi sukobi u Europi, na Bliskom istoku, u Aziji i Africi.
Stoga je ovogodišnja konferencija istražila puteve prema miru, dostojanstvu i obnovi u svijetu koji potresaju neprijateljstva, previranja i ubrzana transformacija raspraljući o ključnom pitanju: možemo li usmjeriti promjenu, tako da 2025. postane godina nade?
U raspravi su uz premijera Plenkovića sudjelovali potpredsjednik Vijeća ministara i talijanski ministar vanjskih poslova i međunarodne suradnje Antonio Tajani, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha, brazilski ministar vanjskih poslova Mauro Luiz Iecker Vieira te ministar vanjskih poslova, regionalne integracije i togoanskih građana u inozemstvu Robert Dussey.
Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je da živimo u svijetu višestrukih kriza. Osim što je u trajnom stanju neizvjesnosti, svijet je polariziran i podijeljen na demokracije i kvazi-demokracije odnosno autoritarne režime. Iz tih različitih pozicija proizlazi način na koji gledamo na međunarodne odnose, kazao je.
Pandemija i ruska agresija na Ukrajinu imale su neviđene posljedice za naša gospodarstva, društvenu situaciju i globalne okolnosti
Naime, prirodni pristup demokraciji je suradnja, što podrazumijeva mir s drugim zemljama i međunarodnim organizacijama, svjetski poredak utemeljen na međunarodnom pravu i sustavu koji je predvidljiv, siguran i pouzdan.
Zemlje koje nisu demokratske imaju više konfrontacijski pristup, pri čemu za njih međunarodno pravo nema veliku važnost.
Premijer je istaknuo da je u posljednjih pet godina prije svega pandemija COVID-a potpuno promijenila zdravstvenu situaciju diljem svijeta, a imala je usto neviđene posljedice na gospodarstvo i društvenu situaciju. Sve je to odmah nakon pandemije pojačano učincima brutalne ruske agresije na Ukrajinu.
Ta su dva elementa definirala ono što se danas događa globalno, kazao je, posebno s ratovima na Bliskom istoku te s ratom između Indije i Pakistana. Stoga smatra da takav kontekst od svih zahtijeva nevjerojatan stupanj odgovornosti ta da prije svega treba pokušati smiriti sve sukobe, a zatim usmjeriti promjenu prema stabilnosti. U svijetu stalnih izazova reakcija mora biti zajednička i mora biti razboriat, poručio je.
Jačanje obrambenih sposobnosti
U tom je kontekstu podsjetio na odluku o povećanju izdavanja za obranu na 3,5% BDP-a, uz dodatnih 1,5% za aktivnosti povezane s obranom, koja je donesena na NATO-ovu samitu u Haagu i rekao da je ona bez presedana te da će promijeniti proračunske planove svih članica.
"Promijenit će i proizvodnju vojne opreme. Poboljšat će naše vlastite obrambene sposobnosti, ali one moraju biti dobro koordinirane, interoperabilne i povećati naše zajedničke sposobnosti. Jer s obzirom na primjer Ukrajine, ne mislim da sada u Europi postoji itko tko vjeruje da smo sigurni pod okriljem članka 5 Sjevernoatlantske povelje i kolektivne sigurnosti, kao što smo desetljećima mislili", poručio je.
Izvijestio je da je Hrvatska u fazi donošenja novog Zakona o obrani, koji će uvođenjem temeljne vojne obuke omogućiti novim generacijama da steknu osnovne vještine koje su mladim Hrvatima potrebne u današnjem svijetu. U tome dolazi do izražaja utjecaj globalnih promjena na domaće politike, dodao je.
Moramo pronaći razumno rješenje da bismo izbjegli carinski rat između Amerike i Europe
Osvrnuo se također na napetosti u trgovinskim odnosima između Europe i SAD-a. Smatra da su odnosi između Europe i Sjedinjenih Država i dalje glavni prioritet, što se odražava i u velikom konsenzusu koji je relativno brzo i lako postignut prilikom pripreme NATO-ova samita u Haagu.
Istodobno treba pronaći razumno rješenje kako bi se izbjegao carinski rat, pogotovo u svjetlu dogovora Europljana i Amerikanca o tako znatnom povećanju izdvajanja za obranu.
"Na posljednjem sastanku Europskog vijeća opširno smo raspravljali o tome kako da postignemo neku vrstu konsenzusa koji nas ne bi doveo u dotle da počnemo izdvajati 5% BDP-a na obranu, a da nam zatim budu nametnute carine koje štete našim gospodarskim subjektima. Hrvatska je među zemljama koje podržavaju napore predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i njezina tima da se postigne dogovor s američkim partnerima", kazao je.
Smatra da je trenutni namet od 10% donekle podnošljiv, ali ako poraste na 20% ili čak više, većina izvoznika na američko tržište postat će jednostavno nekonkurentna. Stoga je u interesu svih da se nađe rješenje.
"Naš je stav da bismo se prije svega trebali držati zajedno te naći razumno rješenje koje će olakšati i, rekao bih, izgladiti odnose između SAD-a i Europe", poručio je.
Stav prema proširenju Europske unije na najvišoj je razini u proteklih deset godina
Govoreći o proširenju Europske unije, premijer Plenković istaknuo je utjecaj ruske agresije na Ukrajinu i u tom pogledu, osobito na potencijalno članstvo Ukrajine, Moldove i Gruzije, koje su sada "spojene" sa zemljama jugoistoka Europe.
Nakon što su puna dva prethodna mandata Europske komisije i Europskog parlamenta prošla bez novog proširenja, nakon što se Europskoj uniji posljednja pridružila Hrvatska prije 12 godina, osjetna je namjera Komisije da se u ovom mandatu učini više kako bi makar još jedna zemlja postala članicom. Hoće li se to dogoditi ili neće, dodao je, trenutno je teško reći.
Podsjetio je da je na posljednjem sastanku Europskog vijeća potaknuo raspravu o jugoistoku Europe odnosno zapadnom Balkanu.
Smatra da je Ukrajina poduzela znatne napore te stvorila uvjete za otvaranje prvog pregovaračkog klastera.
Što se tiče zemalja u hrvatskom susjedstvu, Crna Gora postigla je najveći napredak, nakon nje Srbija i Albanija, a nada se da će se riješiti pitanja koja priječe početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom. Hrvatska, naglasio je, posebno ističe europski put Bosne i Hercegovine. Nada se da će i Kosovo napredovati, s obzirom na specifičnu situaciju u kojoj pet zemalja članica EU-a još nije priznalo Kosovo.
Pritom je naglasio potrebu mjerenja individualnog napretka i ocijenio da je raspoloženje prema proširenju zacijelo na najvišoj razini u posljednjih deset godina.
Razgovori o globalnim okolnostima i daljnjoj podršci Ukrajini
Na marginama Foruma premijer Plenković je održao niz bilateralnih susreta, između ostalih s izaslanstvom američkog Kongresa, predsjednikom Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Theodorosom Rousopoulosom te ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Andrijem Sibihom.
Teme su bile rastuće globalne neizvjesnosti, daljnja podrška Ukrajini i postizanju pravedna i održiva mira, transatlantski odnos te ulaganja u energetsku sigurnost i europsku obranu.
Posebno sam istaknuo da je važno nastaviti proces proširenja EU-a i pružiti jasnu europsku perspektivu Ukrajini i zemljama jugoistoka Europe, osobito Bosni i Hercegovini, objavio je predsjednik Vlade na platformi X.
Napredak Hrvatske u procesu pristupanja OECD-u
S glavnim tajnikom OECD-a Mathiasom Cormannom razgovarao je o napretku Hrvatske u procesu pristupanja OECD-u.
"Zahvalio sam na kontinuiranoj podršci na tom putu – cilj nam je da postanemo članica 2026. Time će Hrvatska zaokružiti strateške ciljeve svoje međunarodne integracije. Vlada je ustrajna u provedbi preostalih reformi i aktivnosti" istaknuo je premijer Plenković.
Sastao se nadalje sa Svetlanom Tihanovskom, čelnicom Demokratskih snaga Bjelarusa, s talijanskim potpredsjednikom Vijeća ministara i ministrom vanjskih poslova i međunarodne suradnje Antonijem Tajanijem, s glavnim tajnikom Vijeća za suradnju Perzijskog zaljeva Jasemom Mohamedom Al Budaivijem i s glavnom direktoricom WTO-a Ngozi Okonjo-Iweala.
S visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom razgovarao je o tamošnjoj političkoj situaciji i daljnjem približavanju Europskoj uniji, što je važno za stabilnost i prosperitet zemlje.