Inflacija je u prosincu iznosila 4,5%, što je najniža stopa od listopada 2021.
Otvarajući 277. sjednicu Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu, a izdvojio je i nekoliko važnih točaka koje su na današnjem dnevnom redu
Prošli tjedan Državni zavod za statistiku objavio je da je stopa inflacije u prosincu 2023. usporila na 4,5 posto, što je najniža stopa inflacije još od listopada 2021.
U razdoblju od studenog 2022. do studenog 2023. inflacija je porasla za 4,7%, dok je prosječna neto plaća u tom razdoblju rasla za 14,6%, istaknuo je premijer Plenković argumentirano otklonivši tezu kako je rast inflacije "pojeo" rast plaća.
"To je potvrda da smo našim paketima pomoći vrijednim više od 7,2 milijarde eura u proteklim godinama te odlukama o ograničavanju cijena prehrambenih proizvoda i drugim mjerama pravovremeno reagirali i zaštitili naše građane", poručio je.
Hrvatska čak 11 mjeseci na prvom mjestu među članicama EU-a prema Indikatoru ekonomske klime
Prije tri dana objavljen je podatak o mjesečnom kretanju Indikatora ekonomske klime (ESI - Economic sentiment indicator), koji prati kretanja BDP-a u zemljama članicama Europske unije.
Indikator mjeri koliki je optimizam anketiranih poduzeća u pogledu daljnjeg kretanja gospodarstva, pojasnio je premijer.
Istaknuo je da je najnoviji indikator potvrdio je pozitivne podatke i trendove za Hrvatsku ako se promatra razdoblje od zadnja 22 mjeseca, odnosno od početka ruske agresije na Ukrajinu te tijekom energetske krize i visoke inflacije.
"Hrvatska je u tom razdoblju čak 11 mjeseci bila na prvom mjestu, među državama Europske unije po tom indikatoru, uključujući i zadnja dva mjeseca prošle godine", rekao je premijer.
Dodao je da je od ožujka prošle godine prosjek ESI indikatora za Hrvatsku bio je 106,5, što je najviše među državama članicama.
Hrvatska je jedina država Europske unije koja je baš svaki mjesec imala razinu ESI indikatora neprekidno iznad 100 što znači da je više ispitanika izrazilo pozitivna očekivanja u odnosu na one koji su izrazili negativna očekivanja.
"Indikator potvrđuje da je prepoznata jasan smjer politike Vlade koja se temeljila na odgovornom upravljanju javnim financijama kao i drugim mjerama koje smo poduzimali", kazao je premijer.
Promet se s neradnih dana prebacio na radne dane, a u prvih devet dana ove godine iznos računa veći je za 95,5 milijuna eura
Od Nove godine, podsjetio je predsjednik Vlade, na snazi je puna primjena Zakona o trgovini od 16 radnih nedjelja koje su raspoređene na 12 mjeseci.
"Time smo regulirali rad nedjeljom u svrhu omogućavanja radnicima, prije svega u trgovini, da svoje nedjelje provode sa svojim obiteljima", naglasio je.
Dodao je kako su propisane i iznimke zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnih potreba potrošača, a vodeći računa i o tradiciji, običajima i potrebama jedinica lokalne i regionalne samouprave i građana.
"Ovim zakonom željeli smo postići ravnotežu između sloboda i prava zaposlenih u trgovini u odnosu na poduzetničke slobode trgovaca", kazao je premijer.
Sve zlouporabe Zakona i omogućavanje rada nedjeljom suprotno važećim odredbama idu na štetu radnika, dodao je.
Izvijestio je o podacima Ministarstva financija iz sustava fiskalizacije, u pogledu broja i iznosa računa za prvih devet dana 2024. u odnosu na iste dane 2023. za sve djelatnosti i djelatnost trgovine na malo, ocijenivši ih itekako indikativnima.
Naime, usporedbom podataka o izdanim računima u promatranom razdoblju, vidljivo je da je 5. siječnja 2024. u odnosu na 2023. izdan veći broj računa za 16,5 %, dok je iznos računa veći za 35%.
Iz podataka je evidentno da je u ponedjeljak 08. siječnja 2024., dan nakon neradnog vikenda, u odnosu na 08. siječnja 2023. zabilježen veći broj računa za 96,5 %, dok je iznos računa veći za čak 135,43%.
"Politička poruka ovoga što govorim je da se promet s neradnih dana prebacio na radne dane te u prvih devet dana ove godine imamo 817.927 veći broj računa odnosno, a iznos računa veći je za 95,5 milijuna eura", naglasio je premijer Plenković poručivši da se, kao i u drugim državama, potrošači privikavaju na novi zakonski okvir.
Odlična suradnja s nacionalnim manjinama unutar parlamentarne većine
Od aktivnosti prošloga tjedna izdvojio je posjet Dubrovniku, gdje je otvoren jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u tom gradu u zadnjih 50 godina.
Riječ je o novouređenoj Lapadskoj obali, u čiju je rekonstrukciju i proširenje uloženo 9,3 milijuna eura.
Otvoreno je i 36. Europsko prvenstvo u vaterpolu ujedno, koje se ovih dana održava u Dubrovniku i u Zagrebu, kazao je premijer poželjevši Hrvatskoj vaterpolskoj reprezentaciji uspjeh u nastavku njihovog puta prema medalji.
Krajem prošloga tjedna premijer Plenković sudjelovao je u Parizu na komemoraciji za bivšeg predsjednika Europske komisije od 1985. do 1995. godine Jacquesa Delorsa.
Sudjelovao je i na primanju Srpskog narodnog vijeća u prigodi obilježavanja pravoslavnog Božića.
"Poslali smo važne poruke o položaju nacionalnih manjina u Hrvatskoj, o odličnoj suradnji u okviru parlamentarne većine u proteklih osam godina, o doprinosu posebno srpske nacionalne manjine u toj suradnji te o svemu što smo učinili za unaprjeđenje položaja manjina u hrvatskoj, a isto tako vrlo jasno postavili okvir i očekivanja za unaprjeđenje daljnjeg položaja Hrvata koji žive u Srbiji", poručio je premijer Plenković.
Premijer Plenković podsjetio je da je Vlada osudila brutalan napad na maloljetnike u Vukovaru naglasivši kako očekuje da se u okviru daljnjeg procesa počinitelji primjereno kazne.
Proces izbora novog glavnog državnog odvjetnika odvija se prema zakonskoj proceduri
Osvrnuvši se na proces izbora novog glavnog državnog odvjetnika, premijer je kazao kako se on odvija onako kako je zakonski predviđeno.
Državno odvjetničko vijeće dalo je rok od mjesec dana za kandidature, a taj je rok zaključen krajem prosinca.
Četiri kandidata podnijela su odgovarajuće kandidature i ispunila formalne preduvjete, o čemu je Državno odvjetničko vijeće Vladi dostavilo dokumentaciju, a Vlada je dokumentaciju, sukladno Zakonu, proslijedila Hrvatskom saboru na daljnje postupanje nadležnog odbora za pravosuđe.
Nakon mišljenja toga Odbora, procedura se vraća u Vladu, koja će zatim obaviti intervjue s kandidatima te jednoga od njih predložiti Hrvatskom saboru za izbor.
Sutra u Đakovu sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem
U Splitu je prošli tjedan otvorena "Godina Marka Marulića" kojom se obilježava 500. obljetnica smrti tog hrvatskog velikana.
"U ovoj jubilarnoj obljetnici prisjećamo se ključne uloge Marka Marulića u oblikovanju hrvatskoga kulturnog identiteta i hrvatske književnosti", poručio je predsjednik Vlade.
Najavio je da će se sutra u Đakovu održati sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem.
Tom prigodom, naveo je, podsjetit će se na niz aktivnosti i projekata koje je Vlada provela u proteklih gotovo osam godina za razvoj pet slavonskih županija, kao i na aktivnosti u sklopu suzbijanja afričke svinjske kuge.
U tom je kontekstu naglasio kako je sada potpuno jasno da su prosvjedi lažnih svinjogojaca i poljoprivrednika bili u cijelosti politički orkestrirani.
Podsjetio je na mjere Vlade u suzbijanju te bolesti, protiv koje nema ni cjepiva ni lijeka, kao i na potpore svinjogojcima vrijedne više od 30 milijuna eura.
Epidemija se smanjila, naglasio je, te je sada omogućena i svinjokolja i trženje svježim mesom unutar Hrvatske.
Idućeg tjedna premijer će otputovati u Davos gdje će sudjelovati na godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma, najavio je.
"Ima niz važnih globalnih tema u godini kada čak 4,2 milijarde ljudi izlazi u različitim zemljama na izbore", naglasio je.
Što se tiče današnje sjednice Vlade, premijer je izdvojio nekoliko važnih točaka.
Najopsežnije i najznačajnije promjene kaznenog zakonodavstva do sada, u cilju daljnjeg suzbijanja nasilja nad ženama i djecom
Govoreći o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, naglasio je da su sva ta tri zakona izraz političke volje usmjerene na daljnje suzbijanje nasilja nad ženama, djecom i nasilja u obitelji.
"Ovo je čak treći krug izmjena u našem mandatu usmjerenih na borbu protiv nasilja, a on u svom sadržajnom pogledu uvodi i najopsežnije i najznačajnije promjene", naglasio je.
Izmjenama Zakona o kaznenom postupku znatno proširujemo i osnažujemo prava žrtava nasilja, naglasio je premijer Plenković.
Tako se, između ostaloga, uvodi pravo žrtve na žalbu protiv rješenja o mjeri opreza, propisuje 100 metara kao minimalnu udaljenost prilikom nalaganja mjere opreza. Kod kršenja mjera opreza policija će imati ovlast uhititi nasilnika, a sud u roku od 24 sata obvezu odlučiti o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom. Žrtva dobiva pravo na pratnju osobe od povjerenja kroz cijeli postupak.
Uvodi se i niz drugih prava o kojima je opširnije izvijestio ministar Malenica u nastavku sjednice Vlade.
Iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji briše se prekršaj spolno uznemiravanje i prebacuje se u sferu kaznene odgovornosti, naglasio je premijer.
"Pooštravamo prekršajne kazne i propisujemo da će se za kršenje zaštitnih mjera moći izreći isključivo zatvorska kazna", dodao je.
Uvođenjem femicida šaljemo jasnu poruku svim segmentima društva - da je ubojstvo žene i nasilje nad ženama samo zato jer su žene, neprihvatljivo
Izmjenama Kaznenog zakona povisuju se kazne za kazneno djelo silovanja, teška kaznena djela protiv spolne slobode i spolne zlouporabe djeteta.
Naglasio je da se ukida zastara kaznenog progona i izvršenja kazne za sva teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
"Ujedno, uvodimo posebno kazneno djelo - teško ubojstvo ženske osobe to jest femicid- za koje će biti zapriječena kazna zatvora od najmanje 10 godina do dugotrajnog zatvora", naglasio je predsjednik Vlade.
U odnosu na članak koji je upućen u javno savjetovanje, pojasnio je, dorađeni su opis i obilježja ovog kaznenog djela, koje u Europskoj uniji danas imaju definirano u svojim kaznenim zakonima još samo četiri države članice - Cipar, Malta, Španjolska i Belgija.
Uz femicid, a u skladu s Istanbulskom konvencijom Vijeća Europe, uvodi se i pojam rodno utemeljenog nasilja nad ženama koje se propisuje kao otegotna okolnost pri počinjenu kaznenog djela.
"Uvođenjem femicida i definicije rodno utemeljenog nasilja šaljemo jasnu poruku svim segmentima društva - da je ubojstvo žene i nasilje nad ženama samo zato jer su žene, neprihvatljivo", poručio je predsjednik Vlade.
Zahvalio je svim članovima Radne skupine i akademske zajednice koji su radili na ovim opsežnim izmjenama, a posebno brojnim nevladinim udrugama koje se svakodnevno bave problemom nasilja, na angažmanu i suradnji.
Novo kazneno djelo "Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje" uvodi se s ciljem zaštite presumpcije nevinosti
Pored ovih izmjena Kaznenim zakonom uvodi se i novo kazneno djelo "Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje", kojim se će se adresirati problem curenja informacija u nejavnoj fazi kaznenog postupka.
Ovaj prijedlog nastao je s ciljem zaštite pretpostavke nevinosti okrivljenika, prava na privatnosti sudionika kaznenog postupka te prava na pravični postupak, pojasnio je predsjednik Vlade.
"Ono što u potpunosti otklanjamo su tvrdnje da je namjera uvođenja ovog kaznenog djela ograničavanje medijskih sloboda - da je ono usmjereno protiv novinarske profesije te protiv prava javnosti da bude informirana", ustvrdio je premijer Plenković poručivši da su takve tvrdnje netočne te da ne proizlaze iz predložene zakonske norme.
Počinitelji ovog kaznenog djela mogu biti isključivo sudionici postupka - a to nisu novinari već primjerice pravosudni dužnosnici, okrivljenici, odvjetnici, svjedoci, vještaci, naglasio je.
Izrijekom se propisuje da počinitelji tog kaznenog djela ne mogu biti novinari
Kako bi se u potpunosti uklonile pogrešne interpretacije, u odnosu na tekst iz javnog savjetovanja, sada se izrijekom propisuje da počinitelji, pomagači ili poticatelji pri počinjenju ovog kaznenog djela ne mogu biti novinari.
Osvrnuo se i na tvrdnje da se predloženom odredbom ograničava pravo javnosti da bude informirana o predmetima od javnog interesa, koje su također netočne.
Pojasnio je da se ova odredba odnosi se na nejavnu fazu kaznenog postupka u kojoj se tek prikupljaju dokazi i utvrđuje ima li osnove za vođenje postupka pred sudom.
"U ovoj fazi javnost nema pravo uvida u sam sadržaj pojedinih dokaznih radnji, no podsjećam da potvrđivanjem optužnice kazneni postupak postaje javan", naglasio je.
Međutim, u svim fazama postupka javnost ima pravo na provjerene i objektivne informacije, dodao je premijer.
To znači da ima pravo znati protiv koga se vodi istraga, koje kazneno djelo se toj osobi stavlja na teret te koje se radnje u postupku poduzimaju.
U zemljama koje se temelje na vladavini prava postupci se ne vode u medijima, već pred nadležnim institucijama
"O svemu navedenom javnost treba biti informirana od strane tijela koje provode kazneni progon - a to je nešto što uporno ponavljamo i zagovaramo - proaktivniji pristup u pogledu komuniciranja od strane Državnog odvjetništva", kazao je predsjednik Vlade.
Premijer je naglasio kako propisivanjem ovog kaznenog djela Hrvatska slijedi pravnu praksu velikog broja europskih država, uključujući i zemlje najrazvijenijih demokracija poput Njemačke, Austrije, Francuske, Švedske ili Luksemburga, koje čak kriminaliziraju curenje informacija iz istrage.
"U zemljama koje se temelje na vladavini prava postupci se ne vode u medijima već pred za to nadležnim institucijama - to je jamstvo i preduvjet pravičnosti postupka i neovisnosti pravosuđa", poručio je predsjednik Vlade.
Od ostalih točaka, izdvojio je i važnu odluku koja se odnosi na inkluzivni dodatak izvijestivši kako će osnovica na temelju koje se izračunava njegov iznos biti 120 eura.
Tu su i tri odluke vezane uz poslovanje HEP-a, koji je podnio velik teret u provedbi mjera zaštite i ograničenja cijena energenata. O tim će odlukama, dodao je premijer, detaljnije na sjednici Vlade izvijestiti resorni ministri.
Unapređujemo sustav zaštite žena od nasilja
Hrvatskom saboru upućene su izmjene Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku te Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a uvode se i nova kaznena djela, teško ubojstvo ženske osobe te neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje. Premijer Plenković je poručio kako su navedeni zakoni dio političke volje usmjerene na daljnje suzbijanje nasilja nad ženama, djecom i nasilja u obitelji, te dodao da je ovo je čak treći krug izmjena u mandatu ove Vlade, usmjerenih na borbu protiv nasilja, koji u sadržajnom pogledu donosi najopsežnije i najznačajnije promjene. Ministar Malenica je naglasio da predložene zakonske izmjene predstavljaju snažan iskorak u usmjeravanju sustava prema žrtvama nasilja i strožem sankcioniranju svih oblika rodno utemeljenog nasilja.
Nakon uvodnog izlaganja premijera Andreja Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved govorio je, između ostalog, o aktivnostima obnove i izgradnje obrazovnih ustanova na području Sisačko-moslavačke županije, povodom početka drugog školskog polugodišta.
Podsjetio je kako su ugovoreni radovi i usluge u iznosu većem od 66 milijuna eura za obnovu i izgradnju 27 škola, dva fakulteta i dva učilišta na području Sisačko-moslavačke županije.
Uskoro završetak obnove svih škola na području Petrinje
Nakon što je u kolovozu prošle godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja osiguralo više od četiri milijuna eura za nastavak gradnje Prve osnovne škole Petrinja, u ponedjeljak je započela nastava u toj novoizgrađenoj školi za 349 učenika, koji su od potresa nastavu pohađali u drugim školskim objektima na području Petrinje i okolice.
Uz spomenutu novoizgrađenu školu na području Petrinje, novoizgrađene su još dvije škole, a šest škola je obnovljeno.
Nakon što se završi obnova Srednje škole Petrinja, čiji se kraj radova očekuje u naredna tri mjeseca, završit će obnova svih škola na području Petrinje i time će se osigurati pohađanje nastave svim učenicima u obnovljenim matičnim ili novoizgrađenim školama.
Podneseno 36 tisuća i 798 zahtjeva za obnovu
Uz navedeno, ministar Medved je posebno naglasio činjenicu kako je na području Petrinje upisano čak 45 djece više u prve razrede, u odnosu na prošlu godinu.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić izvijestio je da je, sukladno Programu mjera za obnovu zagrebačkog i petrinjskog područja stradalog u potresu, rok za dostavu zahtjeva za obnovu istekao s 31. prosincem prošle godine, te je podneseno 36 tisuća i 798 zahtjeva, koji se odnose na 23 tisuće i 426 lokacija.
Bačić je rekao da je s današnjim danom završena obnova na 11 tisuća i 178 zgrada, za što je utrošeno preko dvije milijarde i 200 milijuna eura.
Trenutno se, dodao je, na području zagrebačkog i petrinjskog potresa obnavlja 1.462 gradilišta, a u nabavi je novih 1.516 lokacija.
Ministar je podsjetio da je zajedno s premijerom Plenkovićem krajem godine u Petrinji i Glini obišao završena naselja s 131 drvenom montažnom kućom. "To nam je omogućilo da sve naše sugrađane koji su bili u privremenom smještaju možemo u narednim danima smještati u te objekte", dodao je Bačić.
Pored toga, obnovljeno je i 167 stanova u državnom vlasništvu, od čega je najveći dio na području Zagreba, čime su s novom godinom u potpunosti demobilizirani Hostel Arena i Terme Jerezerčice.
Vlada u Sabor uputila izmjene Kaznenog zakona kojima se uvode nova kaznena djela
Hrvatskom saboru upućene su izmjene Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku te Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a uvode se i nova kaznena djela, teško ubojstvo ženske osobe te neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje.
Premijer Plenković je u uvodu sjednice poručio kako su navedeni zakoni dio političke volje usmjerene na daljnje suzbijanje nasilja nad ženama, djecom i nasilja u obitelji, te dodao da je ovo je čak treći krug izmjena u mandatu ove Vlade, usmjerenih na borbu protiv nasilja, koji u sadržajnom pogledu donosi najopsežnije i najznačajnije promjene.
Istaknuo je kako se izmjenama Zakona o kaznenom postupku znatno proširuju i osnažuju prava žrtava nasilja, uvodi se pravo žrtve na žalbu protiv rješenja o mjeri opreza, propisuje se 100 metara kao minimalna udaljenost prilikom nalaganja mjera opreza, a pri čemu će kod kršenja mjera opreza policija imati ovlast uhititi nasilnika, a sud u roku od 24 sata obvezu odlučiti o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom.
Žrtva također dobiva pravo na pratnju osobe od povjerenja kroz cijeli postupak.
Izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji briše se prekršaj spolnog uznemiravanja i prebacuje se u sferu kaznene odgovornosti, pooštravaju se prekršajne kazne i propisuju da će se za kršenje zaštitnih mjera moći izreći isključivo zatvorska kazna.
Dorađeni opis i obilježja femicida
Premijer je pri tome istaknuo kako se izmjenama Kaznenog zakona povisuju kazne za silovanje, te teška kaznena djela protiv spolne slobode i spolne zloupotrebe djeteta, ukida se zastara kaznenog progona i izvršenja kazne za sva teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
Uvodi se i posebno kazneno djelo, teško ubojstvo ženske osobe tj. femicid, za koje će biti zapriječena kazna zatvora od najmanje 10 godina do dugotrajnog zatvora.
U odnosu na članak koji je upućen u javno savjetovanje, dorađen je opis i obilježja ovog kaznenog djela, koje još samo četiri države članice EU imaju definirano u svojim kaznenim zakonodavstvima.
U skladu s Istanbulskom konvencijom uvodi se i pojam rodno utemeljenog nasilja nad ženama, koje se propisuje kao otegotna okolnost pri počinjenju kaznenog djela.
"Uvođenjem femicida i definicije rodno utemeljenog nasilja šaljemo jasnu poruku svim segmentima društva da je ubojstvo žene i nasilje nad ženama samo zato što su žene, neprihvatljivo", poručio je premijer.
Novo kazneno djelo neovlašteno otkrivanje sadržaja, počinitelji ne mogu biti novinari
Plenković je dodao kako se izmjenama u Kaznenom zakonu uvodi i novo kazneno djelo, neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje, kojim se adresira problem curenja informacija u nejavnoj fazi kaznenog postupka.
Pojasnio je kako je taj prijedlog nastao s ciljem zaštite pretpostavke nevinosti okrivljenika, prava na privatnost sudionika kaznenog postupka te prava na pravični postupak.
"Ono što u potpunosti otklanjamo su tvrdnje da je namjera uvođenja ovog kaznenog djela ograničavanje medijskih sloboda, da je ono usmjereno protiv novinarske profesije te protiv prava javnosti da bude informirana. Te teze su netočne i ne proizlaze iz predložene zakonske norme", poručio je premijer.
Počinitelji ovog kaznenog djela mogu biti isključivo sudionici postupka, a to nikako nisu novinari, dodao je, već primjerice, pravosudni dužnosnici, okrivljenici, odvjetnici, svjedoci ili vještaci.
Kako bi se u potpunosti uklonile pogrešne interpretacije, kojih je bilo u javnom prostoru proteklih mjeseci, u odnosu na tekst iz javnog savjetovanja, sada se izrijekom propisuje da počinitelji, pomagači ili poticatelji pri počinjenju ovog kaznenog djela ne mogu biti novinari.
Govoreći o tvrdnjama da se ograničava pravo javnosti da bude informirana o predmetima od javnog interesa, rekao je kako je to netočno jer se odredba odnosi na nejavnu fazu kaznenog postupka u kojoj se tek prikupljaju dokazi i utvrđuje ima li osnove za vođenje postupka pred sudom.
Pri tome je podsjetio kako kazneni postupak postaje javan potvrđivanjem optužnice, naglasivši da javnost u svim fazama postupka ima pravo na provjerene i objektivne informacije, odnosno pravo znati protiv koga se vodi istraga, koje kazneno djelo se toj osobi stavlja na teret i koje se radnje u postupku poduzimaju, a o svemu navedenom treba biti informirana od strane tijela koje provode kazneni progon.
Dodao je i kako propisivanjem ovog kaznenog dijela Hrvatska slijedi pravnu praksu velikog broja europskih država, uključujući i najrazvijenije zemlje u demokratskom smislu, poput Njemačke, Austrije, Francuske, Švedske ili Luksemburga.
U zemljama koje se temelje na vladavini prava postupci se ne vode u medijima, zaključio je premijer, već pred za to nadležnim institucijama, a to je jamstvo i preduvjet pravičnosti postupka i neovisnosti pravosuđa.
Strože sankcioniranje svih oblika rodno utemeljenog nasilja
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica održao je prezentaciju, prilikom koje je naveo kako novi paket zakonskih izmjena ima za cilj suzbiti nasilje nad ženama i osnažiti prava žena žrtava nasilja, te da predložene predstavljaju snažan iskorak u usmjeravanju sustava prema žrtvama nasilja i strožem sankcioniranju svih oblika rodno utemeljenog nasilja.
"Ovim izmjenama, uz specijalizaciju sudaca i obvezne edukacije o rodno utemeljenom nasilju te širenjem sustava podrške žrtvama i svjedocima, korjenito mijenjamo sustav zaštite žena od nasilja", poručio je ministar.
Govoreći o novom kaznenom djelu teškog ubojstva ženske osobe, Malenica je naveo kako će sud pri utvrđivanju tog kaznenog djela sud uzimati u obzir da se radi o rodno utemeljenom nasilju, odnosno da je ubojstvo ženske osobe počinjeno prema bliskoj osobi, osobi koju je počinitelj ranije zlostavljao ili prema osobi koja se nalazi u podređenom odnosu.
Između ostalog, kao važnu novinu istaknuo je da kao tzv. opću definiciju uvode rodno utemeljeno nasilje kao nasilje usmjereno na ženu zbog toga što je žena ili koje nerazmjerno pogađa ženu, što znači da će kod počinjenja bilo kojeg kaznenog djela nasilja sud kao otegotnu okolnost uzimati u obzir je li motiv počinjenja bio rodno utemeljen.
Veća dobna granica za djelatnu vojnu službu
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić predstavio je Nacrt prijedloga zakona o izmjeni Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.
Prijedlog zakona je upućen u saborsku proceduru, a riječ je o zakonu kojim se predlaže omogućiti vojnicima i mornarima ostanak u djelatnoj vojnoj službi do navršenih 50 godina života.
Ministar Anušić podsjetio je kako je ova problematika uređena privremenom uredbom sa zakonskom snagom, koja je donesena krajem prošle godine i koja je omogućila vojnicima i mornarima, koji su navršili 45 godina života, ostanak u djelatnoj vojnoj službi, s obzirom na to da se podiže dobna granica u toj vojnoj kategoriji vojnog osoblja s 45 na 50 godina života za prestanak službe po sili zakona.
Ovim zakonom ovoj kategoriji vojnog osoblja je omogućen odlazak iz vojnog sustava uz ostvarivanje prava na mirovinu.
Osnovica za izračun inkluzivnog dodatka u iznosu od 120 eura
Predstavljajući Prijedlog odluke o osnovici za izračun inkluzivnog dodatka, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić kazao je da njime utvrđuje osnovica za izračun iznosa inkluzivnog dodatka, i to u iznosu od 120 eura. Dodao je da je riječ o rezultatu konsenzusa između udruga osoba s invaliditetom prilikom izrade samog nacrta prijedloga Zakona o inkluzivnom dodatku, a koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine.
Visina iznosa inkluzivnog dodatka utvrđuje se prema određenoj razini potpore i iznosi 600 posto osnovice za prvu razinu potpore, odnosno 720 eura, 400 posto osnovice za drugu razinu potpore za što je naknada 480 eura, 360 posto osnovice za treću razinu što je 432 eura, 135 posto za četvrtu, odnosno 162 eura te 115 posto za petu razinu, što iznosi 138 eura naknade.
"Pri izračunu osnovice vodilo se računa o tome da niti jedna osoba s invaliditetom u narednom razdoblju ne ostvari niži kumulativni iznos onih naknada koje su ovim zakonom i objedinjene", rekao je Piletić.
Dodao je da je za osiguranje ove Odluke u državnom proračunu predviđeno 506 milijuna eura.
Donesen Nacionalni program opskrbe lijekovima proizvedenim iz ljudske plazme 2024.- 2027.
Na sjednici je donesen Nacionalni program opskrbe lijekovima proizvedenim iz ljudske plazme 2024.- 2027., čiji je cilj ostvarivanje samodostatnosti za lijekove iz plazme porijeklom od domicilnih davatelja krvi.
"Zaštita stanovništva lijekovima proizvedenim iz plazme domicilnih davatelja ima prednost u odnosu na one koji su porijeklom iz plazme davatelja iz drugih dijelova svijeta, jer domaće stanovništvo ima sastav prirodnih antitijela u krvi i plazmi kao odgovor na prokuženost lokalno i prirodno prisutnim patogenim uzročnicima", objasnio je ministar zdravstva Vili Beroš.
Pri tome je dodao kako je taj biološki materijal ograničeni resurs i smatra se strateškim te je usporediv s drugim prirodnim materijalima.
Donesen je i Akcijski plan djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2026. godine te osnovala Povjerenstvo za ovisnosti i ponašajne ovisnosti.
Humanitarna pomoć za Gazu
Vlada je donijela i Odluku o upućivanju humanitarne pomoći civilnom stanovništvu Gaze donacijom 400 tona pšeničnog brašna, slijedom pogoršanja humanitarne situacije i zamolbe Hrvatskog Crvenog križa upućene Ministarstvu poljoprivrede.
"Potrebe za žurnom humanitarnom pomoći u Gazi procijenjene su na 1,2 milijarde američkih dolara za najmanje 2,2 milijuna osoba u Gazi. U kontekstu ove teške situacije, egipatski Crveni polumjesec priprema kamp za 7000 osoba, a za koje je potrebno osigurati osnovne živežne namirnice", objasnio je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
HEP-u sredstva za vraćanje 294 milijuna eura kredita za nabavu plina
Izmijenjena je Odluka o osiguranju zaliha plina na teritoriju Republike Hrvatske na način da će Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) biti uplaćena sredstva kako bi zatvorila kredit od 294 milijuna eura, podignut s ciljem nabavke plina za domaće potrošače.
Kako je naveo ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan, HEP je osigurao zalihe plina u količini od 270,83 milijuna kubičnih metara koje su pohranjene u podzemnom skladištu plina Okoli, te se od 1. studenog prošle godine te količine plina troše za zaštićene potrošače plina te toplinske i električne energije.
Za nabavu zaliha plina u 2022. godini HEP je podigao klupski kredit u iznosu od 294 milijuna eura, čije dospijeće je 25. siječnja ove godine, a za koji je država dala stopostotno jamstvo.
Osim za nabavku plina, dio sredstava iz kredita je utrošen i za plaćanje troškova transporta i skladištenja, pri čemu su HEP-u ti troškovi podmireni, dok će mu se isplatiti ostatak iznosa od 286,3 milijuna eura, a kako bi se kredit vratio u cijelosti.
"Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja će isplatiti HEP-u iznos iskorištenog dijela kredita koji je ugovoren kod komercijalnih banaka, umanjen za ovaj iznos koji sam spomenuo. Dakle, ukupno 286,3 milijuna eura, najkasnije do 19. siječnja 2024. godine", istaknuo je Habijan.
Financijska sredstva za isplatu navedenog iznosa su osigurana u državnom proračunu, a po uplati navedenih sredstava HEP će izvršiti povrat cjelokupnog iznosa od 294 milijuna eura, izvijestio je ministar.
Također, sukladno mjesečnoj dinamici isporuke plina iz zaliha, HEP će uplatiti u korist državnog proračuna iznos koji odgovara isporučenoj količini plina, koji je pomnožen s važećom cijenom opskrbe plinom, utvrđene sukladno metodologiji određivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu.
Vezano za ovu točku, s obzirom da će kredit biti vraćen u cijelosti, Vlada je stavila izvan snage odluku o davanju prethodne suglasnosti za izmjenu državnog jamstva u korist komercijalnih banaka za kreditno zaduženje HEP-a radi financiranja osiguranja zaliha plina na teritoriju Republike Hrvatske.
Također, naveo je Habijan, Vlada je na sjednici 3. lipnja 2022. godine donijela odluku o osiguranju nabave dijela energenata u cilju pouzdane i sigurne opskrbe energije, kojom se HEP-u odobrilo kreditno zaduženje kod komercijalnih banaka do iznosa od 600 milijuna eura, pri čemu je revolving kredit konzumiran u cijelosti.
HEP-u je dana suglasnost za prolongaciju kreditnog zaduženja kod kluba banaka u iznosu od 600 milijuna eura na dodatne dvije godine, do zaključno 25. siječnja 2026. godine.
Osnovano Povjerenstvo za odabir Glavnog državnog odvjetnika
Na sjednici je donesena i Odluka o osnivanju Povjerenstva za utvrđivanje prijedloga kandidata za Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
Ministar Malenica je izvijestio da će razgovore s kandidatima voditi članovi povjerenstva i to: predsjednik Vlade Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica i ministar financija Marko Primorac.
Suglasnost za sklapanje ugovora s EIB-om za revitalizaciju željeznice
Predstavnici Vlade i Europske investicijske banke (EIB) su 22. prosinca 2023. godine putem videokonferencije održali pregovore o sklapanju ugovora o financiranju za projekt revitalizacije željezničkog sustava Republike Hrvatske iz okvirnog zajma, a Vlada je današnjim Zaključkom prihvatila Izvješće o vođenim pregovorima.
Kako je podsjetio potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, na sjednici Vlade istog dana je donesena odluka o pokretanju postupka za sklapanje tog ugovora, a kojim će se realizirati zajam u iznosu od 400 milijuna eura, s rokom povlačenja od 60 mjeseci, od ukupno planiranih 900 milijuna eura okvirnog zajma namijenjenog za financiranje spomenutog projekta, čija se realizacija očekuje u idućem desetogodišnjem razdoblju.
Zaključkom se zadužuje Ministarstvo financija da obavijesti EIB o suglasnosti Vlade i odobrenju pravnog dokumenta koji je bio predmetom pregovora.
Izvor: Vlada/Hina