Bez Vladinih mjera cijena struje bila bi šest puta veća, a plina triput

Govoreći o velikom paketu od devet poreznih zakona koji se upućuje Saboru na drugo čitanje, premijer Plenković poručio je da Vlada nastavlja s reformama radi povećanja plaća, osobito građana s najnižim primanjima

Otvarajući 248. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktivnosti i aktualnih tema u proteklome tjednu.

Govoreći o sastanku na vrhu Inicijative triju mora u Bukureštu, s kojeg se vratio uoči sjednice Vlade, podsjetio je da se radi o Inicijativi koju su pokrenule Hrvatska i Poljska 2016.

Na Poslovnom forumu u okviru Inicijative, sudjelovalo je preko tisuću sudionika iz brojnih zemalja, od kojih i dvadesetak hrvatskih gospodarstvenika.

Ovoj se Inicijativi na summitu u Bukureštu jučer pridružila i Grčka, a Moldova je dobila status pridruženog člana, kao i Ukrajina prošle godine.

"Razgovarali smo o energetskim i prometnim projektima, projektima digitalizacije i investicijama u ove zemlje. Vodimo računa da je oko trećina ukupne hrvatske trgovinske razmjene upravo s ovim zemljama sudionicama", istaknuo je premijer Plenković i dodao kako je tijekom boravka u Rumunjskoj održao i nekoliko važnih bilateralnih susreta, između ostalih i s posebnim izaslanikom predsjednika SAD-a za klimatska pitanja Johnom Kerryjem, potpredsjednicom Vlade Ukrajine Julijom Sviridenko te rumunjskim predsjednikom Iohannisom i premijerom Ciolacuom.

Izdvojio je i posjet Virovitičko-podravskoj županiji, u povodu obilježavanja 30. obljetnice njezina osnutka, a poručio je kako su u toj županiji izrazito vidljivi rezultati Vladine politike fiskalne decentralizacije s obzirom da u odnosu na 2017. ima 80 posto više prihoda.

Realiziraju se, dodao je, brojni projekti vrijedni 300 milijuna eura, od cestovne infrastrukture do vodnog gospodarstva i niza drugih ulaganja.

U Novom Marofu obilježen je dovršetak radova na velikoj obilaznici, ulaganje vrijedno 20 milijuna eura, a premijer Plenković kazao je da se radi o projektu strateško važnom za taj grad.

U posjetu Hrvatskoj boravio je crnogorski predsjednik Milatović, a s premijerom Plenković razgovarao je o suradnji, ali i nizu otvorenih pitanja.

U Zagrebu je boravila i predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Graciella Gatti Santana, a premijer Plenković kazao je da su joj predstavnici hrvatske Vlade na sastanku izrazili nezadovoljstvo Hrvatske privremenim puštanjem na slobodu osuđenog ratnog zločinca Simatovića.

Otvorena je i tema statusa Hrvata iz Bosne i Hercegovine koji su još uvijek na izdržavanju kazne.

Dosad ostvareno 16,2 milijuna dolazaka i 88,5 milijuna noćenja, ohrabrujući podaci o kretanjima na tržištu rada

Ranije ovoga tjedna premijer Plenković i ministar Piletić na Braču su sudjelovali na otvaranju Odjela za pružanje izvaninstitucionalnih usluga Centra Juraj Bonači, što je prvi takav centar na jednom hrvatskom otoku, a premijer je projekt ocijenio izvrsnim dodavši kako će taj centar omogućiti da oni kojima je to najpotrebnije dobiju pomoć i potporu.

Podsjetio je da je Vlada u hrvatske otoke u proteklih sedam godina uložila 2 milijarde eura, dok je iz nove financijske perspektive planiran program vrijedan 150 milijuna eura namijenjen isključivo otocima kako bi se smanjila nejednakost i povećala kvaliteta života na hrvatskim otocima.

Osvrnuo se i na recentne podatke o turističkoj sezoni prema kojima je do sada ostvareno 16,2 milijuna dolazaka i 88,5 milijuna noćenja. Dodao je da je predsezona bila najbolja do sada, a i najave za posezonu su vrlo dobre.

"Hrvatska će imati više prihoda nego ikada od turizma i s njime povezanih djelatnosti u ovoj godini", najavio je.

Govoreći o najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, istaknuo je da je broj osiguranika u kolovozu veći za gotovo 40 tisuća, odnosno 2,4 posto u odnosu na srpanj.

"Sada smo na milijun i 680 tisuća osiguranika, a ovi su podaci itekako ohrabrujući", naglasio je premijer i dodao kako trenutni broj nezaposlenih iznosi oko 100 tisuća, a omjer zaposlenih i nezaposlenih osoba je 16:1, što upućuje na pozitivna kretanja na tržištu rada.

Novi paket mjera pomoći će svima onima kojima je to potrebno

Potpisan je i novi Sporazum o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća, a idućeg tjedna, uoči usvajanja novog paketa mjera potpore građanima i gospodarstvu, održat će se konzultacije sa socijalnim partnerima.

Najavio je da će na idućoj sjednici u četvrtak Vlada predstaviti novi paket mjera potpore građanima i gospodarstvu.

"Kao i uvijek do sada, u okolnostima energetske krize, pomoći ćemo onima kojima je to potrebno kako bismo im omogućili da održe ekonomski i socijalni standard", poručio je predsjednik Vlade.

U kontekstu upravljanja krizama, o čemu je govorio jučer na godišnjoj konferenciji Europske skupine za javnu upravu, premijer je podsjetio da je Vlada u protekle tri godine donijela više paketa pomoći građanima i gospodarstvu ukupno vrijednih 6,8 milijardi eura.

Da nije bilo Vladinih mjera cijene energenata bile bi višestruko veće

Te su mjere, istaknuo je, prije svega očuvale radna mjesta, likvidnost poduzeća, spriječile valove otkaza, omogućile egzistenciju hrvatskih obitelji.

Podsjetio je da su za 800 tisuća radnika u privatnom sektoru isplaćene plaće, a Vlada je osigurala i sigurnost opskrbe energentima, ali i priuštive cijene.

"Da nije bilo mjera Vlade, cijene plina i struje bile bi višestruko veće, a to bi ugrozilo egzistenciju naših obitelji, kućanstava, gospodarstva, da ne govorim o funkcioniranju općina, gradova, županija, bolnica, domova za starije i raznih drugih institucija", upozorio je i dodao da bi tržišna cijena struje prošle godine bila šest do sedam puta veća za kućanstva i malo i srednje poduzetništvo, primjerice, od one koju su plaćali.

Ove godine mjere će omogućiti da se ne plaća cijena struje koja bi bila tri puta viša od one koje će se plaćati, dodao je.

Kada je riječ o plinu, prošle bi se godine, da nije bilo mjera Vlade, plaćala tri do četiri puta viša cijena, a ove godine jedan i po do dva puta.

Slično je i s toplinskom energijom - u Zagrebu, Sisku, Osijeku, Velikoj Gorici i Zaprešiću cijena grijanja ove bi godine bila tri do četiri puta veća, a prošle godine čak i deset puta veća od osigurane.

"Stoga je važno osvijestiti da su te mjere omogućile da se kroz ovu krizu, osobito njen energetski segment, prođe tako da smo očuvali socijalnu koheziju, što je bila i glavna politička misao vodilja aktivnosti Vlade", poručio je.

Znatan doprinos Hrvatske europskom sustavu civilne zaštite

Od ostalih aktivnosti izdvojio je pomoć Hrvatske Sloveniji u saniranju posljedica katastrofalnih poplava od prošlog mjeseca, podsjetivši da je Hrvatska vojska, između ostalog, postavila lansirni most u mjestu Lačja Vas.

Izdvojio je i pomoć Grčkoj, s obzirom da su hrvatski kanaderi treći puta ove godine tamo i pomažu u gašenju požara.

"Pokazujemo ogromnu sposobnost pomoći susjednim i prijateljskim zemljama, jačamo sustav domovinske sigurnosti i doprinosimo europskom sustavu civilne zaštite", istaknuo je premijer Plenković.

Smanjuje se porezno opterećenje plaća

Kada je riječ o današnjoj sjednici Vlade, premijer je izdvojio veliki paket od devet poreznih zakona koje Vlada upućuje Saboru u drugo čitanje.

"Nastavljamo s reformama koje imaju za cilj povećati plaće našim građanima, a osobito onima s najnižim primanjima", poručio je premijer Plenković podsjetivši da su dosadašnji krugovi porezne reforme rasteretili građane i gospodarstvo za 1,3 milijarde eura.

Cilj ovih poreznih promjena jest očuvati gospodarstvo u uvjetima krize, osnažiti fiskalnu autonomiju općina i gradova i podići životni standard građana.

Paket zakona, dodao je, stupit će na snagu od 1. siječnja 2024.

"Smanjuje se opterećenje plaća, dakle porez na dohodak, odnosno briše se i osnovica osobnog odbitka povećavanjem iznosa osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji. Zaokružujemo sve iznose u korist poreznih obveznika. Podižemo prag za primjenu više stope s 47.780 eura na 50.400 eura godišnje. Također, smanjuje se osnovica za mirovinsko osiguranje u prvom stupu, čime će se također povećati plaća našim građanima", naveo je premijer Plenković.

Izmjenama poreza na dohodak povećava se fiskalna autonomija gradova i općina

Pojasnio je da se na taj način novac koji građani danas uplaćuju odmah isplaćuje za mirovine i ne čeka se da oni koji danas uplaćuju u budućnosti odu u mirovinu.

Također, izmjenama poreza na dohodak povećava se fiskalna autonomija jedinicama lokalne samouprave, odnosno gradovima i općinama, propisuju se ostali elementi oporezivanja i ukida prirez porezu na dohodak.

"Podsjećam da čelnici jedinica lokalne samouprave, to jest njihova predstavnička tijela, mogu samostalno propisati iznose poreza na dohodak čime još jednom podcrtavam načelo porezne autonomije jedinica lokalne samouprave", naglasio je premijer Plenković.

U okviru ovoga paketa, dodao je, nalazi se i dio koji se odnosi na oporezivanje dohotka od kapitala, imovine i imovinskih prava kroz povećanje poreznih stopa, a radi načela pravednosti i smanjenja nejednakosti porezne stope povećat će se za mali iznos, s 10 na 12, s 20 na 24 i s 30 na 36 posto.

Riječ je, pojasnio je, o neznatnom povećanju, ali povećanju koji je također dio prihoda jedinica lokalne samouprave čime im se daje prostor da s druge strane idu prema nižim stopama poreza na dohodak i tako iskoriste pravo da građanima koji žive u njihovim sredinama povećaju plaće.

Golema ulaganja u vodno gospodarstvo

Na kraju se osvrnuo na ulaganja u vodno gospodarstvo, s obzirom da je danas Dan Hrvatskih voda.

Podsjetio je da je 280 milijuna eura uloženo u izgradnju regulacijskih zaštitnih vodnih građevina, a dovršena su 104 projekta kojima je izgrađeno 227 kilometara nasipa.

U tijeku je provedba 43 projekta kojima će se izgraditi ili rekonstruirati dodatnih 75 kilometara nasipa i zidova.

Alocirano je 950 milijuna eura za projekte vodno-komunalne infrastrukture iz europskih izvora, a do rujna ove godine realizirani su projekti u vrijednosti od 914 milijuna eura.

Obnova obrazovnih ustanova ugovorena u iznosu većem od 66 milijuna eura

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je o obnovi obrazovne infrastrukture na području Sisačko-moslavačke županije gdje su završeni radovi na 21 školi i jednom učilištu, čime su učenici vraćeni u svoje matične škole.

"Sveukupno je na tom području Ministarstvo znanosti i obrazovanja ugovorilo radove i usluge u iznosu većem od 66 milijuna eura, što je uključivalo hitne sanacije i cjelovitu obnovu 27 škola, dva fakulteta i dva učilišta", rekao je Medved.

Novu školsku godinu spremna je dočekala i Gimnazija u Sisku, čija je cjelovita obnova iznosila 6,2 milijuna eura te OŠ Ivan Goran Kovačić u mjestu Gora, koja se otvara sutra i čija je obnova iznosila 3,4 milijuna eura.

Medved je poručio da se nastavljaju radovi i na ostalim školama u obnovi te se njihov završetak očekuje tijekom ove školske godine.

Zatvorena su sva kontejnerska naselja

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić izvijestio je da su u proteklih tjedan dana zatvorena sva kontejnerska naselja na Banovini, te da su u upotrebi ostale još samo dvije modularne zgrade čiji će korisnici, kao što je i najavljeno, biti smješteni u kvalitetnije i bolje smještaje do 1. studenoga.

Dodao je da je novo naselje od 74 drvene kuće, koje se gradi u Glini, u završnoj fazi te da je s današnjim danom obnovljeno je 10.278 zgrada i završeno 195 infrastrukturnih objekata.

Od početka obnove do danas uloženo je 2 milijarde i 50 milijuna eura, a samo ove godine na obnovi privatnih zgrada uloženo je 127 milijuna eura.

Posebno je istaknuo model samoobnove kojeg su građani jako dobro prihvatili.

"U protekla 4 mjeseca zaprimili smo 260 zahtjeva za samoobnovu i odobrili njih 230, u prvom redu konstrukcijske obnove i izgradnje zamjenskih kuća, za što smo unaprijed uplatili 15 milijuna eura. Ti se projekti na terenu već otvaraju. Očito su naši sugrađani taj model ocijenili vrlo prihvatljivim i na taj način ćemo nastaviti samoobnovu", kazao je Bačić.

Od 1. siječnja ukida se prirez za sve kategorije dohotka

Vlada je u saborsku proceduru uputila konačne prijedloge izmjena i dopuna devet zakona koji su dio paketa porezne reforme, koji će na snagu stupiti 1. siječnja 2024. godine, pri čemu se u odnosu na prvo čitanje najznačajnije promjene odnose na povećanje poreznog opterećenja dohotka od kapitala i imovine.

Kako je pojasnio ministar financija Marko Primorac, prirez će od 1. siječnja biti ukinut za sve kategorije dohotka, njih pet, a jedinicama lokalne samouprave će biti omogućeno da kompenziraju dotadašnji prihod od prireza većim stopama poreza na dohodak i to samo kada je riječ o kategorijama dohotka od nesamostalnog rada i dohotka od samostalne djelatnosti, dok za druge izvore dohodaka, te onog od imovine i imovinskih prava, kao i od kapitala, ta mogućnost nije propisana.

Primorac je istaknuo da su upravo dohoci od imovine i kapitala oni koji u velikoj mjeri produbljuju nejednakosti u Hrvatskoj, a da i intencija zakonskih izmjena nije bila porezno rasterećenje dohodaka od imovine i kapitala.Vlada je stoga sama predložila nove stope poreza na dohodak od imovine i kapitala, ocijenivši da nema smisla davati autonomiju jedinicama lokalne samouprave u njihovom propisivanju, a to bi i dodatno kompliciralo sustav, uz učinke koji bi bili neznatni.

Naime, cilj je da oni koji ostvaruju dohotke od imovine i kapitala poreznim izmjenama ne dođu u povoljniji položaj no što su bili prije poreznih izmjena. "Ukoliko ne bismo napravili ove izmjene koje sada predlažemo, oni koji ostvaruju dohodak od imovine i kapitala bili bi manje oporezovani za ovaj iznos prireza, dakle došli bi u povoljniju poziciju, a to nije bio cilj, to bi bila praktički 'nuspojava' ovih izmjena", poručio je Primorac.

Istaknuo je i da će se propisivanjem fiksnih uvećanih stopa povećati i prihodi jedinica lokalne samouprave, u malom iznosu, ali će ih i povećati, te omogućiti da naprave dodatno rasterećenje plaća.

"Dakle, nešto dominantnije oporezujemo imovinu i kapital i otvaramo prostor da se dominantnije rastereti rad", kazao je Primorac, dodavši i da će za jedinice koje nisu imale prirez, povećanje prihoda biti nešto veće u odnosu na ranije.

Tako, kada je riječ o kategoriji dohotka od imovine i imovinskih prava, za podkategoriju dohotka od imovine ostvarenog od najamnine i zakupnine, na koju se primjenjivala stopa od 10 posto plus prirez, sada se utvrđuje nova stopa od 12 posto, a iste su brojke u pitanju i za dohodak od otuđenja posebnih vrsta imovine.

Nadalje, za dohodak od vremenski ograničenog ustupa imovinskih prava, za kojeg je stara stopa iznosila 20 posto plus prirez, predlaže se nova stopa od 24 posto, a isto vrijedi i kada je riječ o dohotku od imovine koji se odnosi na otuđenje nekretnina i imovinskih prava. Pritom, procijenjeni učinak ovih mjera je 5,96 milijuna eura.

Nove porezne stope u kategoriji dohotka od kapitala, pak, imaju procijenjen učinak od 16,8 milijuna eura, pri čemu velika većina otpada na podkategoriju dohotka po osnovi primitaka od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, gdje stara stopa iznosi 10 posto plus prirez, a prijedlog nove stope je 12 posto, što bi jedinicama lokalne samouprave trebalo donijeti prihod od 15,8 milijuna eura.

Između ostalog, tu je i kategorija dohotka od samostalne djelatnosti, koja podrazumijeva paušalno oporezivanje obrtnika, koje je po staroj stopi iznosilo 10 posto plus prirez, dok se nova stopa poreza na dohodak utvrđuje na 12 posto. Pritom, procijenjeni učinak te mjere na prihode lokalnih jedinica iznosi 1,98 milijuna eura.

Ostalim poreznim izmjenama, podsjetimo, Vlada diže osnovni odbitak na 560 eura, potom osnovicu osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji, svi iznosi zaokružuju se u korist poreznih obveznika, a podiže se i prag primjenu više stope s 47.780 na 50.400 eura godišnje te se smanjuje osnovica za mirovinsko osiguranje u prvom stupu, čime će se također povećati plaće.

U paketu su i izmjene Zakona o lokalnim porezima, koje uključuju povećanje raspona u kojem gradsko ili općinsko vijeće može utvrditi visinu poreza na vikendice od 60 centi do pet eura po četvornom metru. Kad je pak o napojnicama riječ, one će se moći ostavljati i putem kartica. Pritom će neoporezivi iznos biti utvrđen na 3.360 eura, dok će se iznos napojnice iznad neoporezivog djela oporezivati po stopi od 20 posto.

Prihvaćena Odluka o pružanju hitne pomoći u speleološkom spašavanju Turskoj

Na sjednici je donesena i Odluka o pružanju žurne pomoći u speleološkom spašavanju Republici Turskoj, koju je predstavio potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Naime, Speleološka federacija i Uprava za krizne i hitne situacije (AFAD) Republike Turske zatražili su dodatne timove kao potporu svojim speleološkim spašavateljima u špiljama Morca radi spašavanja američkog državljanina speleologa koji je istraživao duboke dijelove jamskog sustava i doživio krvarenje u probavnom traktu.

Ova ozbiljna zdravstvena komplikacija zahtijeva hitnu speleološku i medicinsku intervenciju kako bi se spasio njegov život.

"Republika Hrvatska jedna je od malobrojnih zemalja koje mogu ponuditi pomoć kvalitetno obučenih spasitelja-speleologa, a budući da se radi o situaciji koja zahtjeva hitnu speleološku i medicinsku intervenciju kako bi se spasio njegov život, pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja žurno su upućeni kao modul civilne zaštite za speleološko spašavanje s pripadajućom opremom za samodostatan rad na terenu", kazao je Božinović.

Ovom Odlukom zadužuje se Ministarstvo unutarnjih poslova za organizaciju i koordinaciju operativnog djelovanja i troškove modula civilne zaštite za speleološko spašavanje u Turskoj.

Prihvaćeno pokroviteljstvo nad kampanjom "stopAgeism"

Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad kampanjom "stopAgeism". Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić kazao je da je Udruga za informiranje, širenje i razvoj socijalnih usluga za starije osobe "starKA" uputila Vladi zamolbu za pokroviteljstvom nad ovom kampanjom.

Cilj je kroz niz aktivnosti raditi na osvještavanju društva o postojanju starosne diskriminacije, njenim oblicima i štetnosti, kao i na povećanju međugeneracijske solidarnosti, promicanju pozitivnijeg pogleda na starenje i boljem razumijevanju starenja među mlađom populacijom.

Kampanja počinje 21. rujna 2023. i trajat će godinu dana. "S obzirom na sve što smo učinili po pitanju starijih osoba i umirovljenika u ovoj godini, vidljivo u financijskom učinku od 820 milijuna eura više u odnosu na 2022., predlažem Vladi da prihvati ovo pokroviteljstvo", kazao je Piletić.

Izvor: Vlada/Hina