Za obnovu od potresa još 1,2 milijarde eura iz NPOO-a

Premijer Plenković istaknuo je da je iz Fonda solidarnosti za obnovu dosad iskorišteno 700 milijuna eura, dok je od turizma Hrvatska lani uprihodila 15 milijardi eura

Osvrnuvši se na aktualne teme u proteklome tjednu, premijer Andrej Plenković podsjetio je da je 1. travnja stupio na snagu četvrti paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena vrijedan 1,7 milijardi eura.

Taj paket, istaknuo je, ispunjava tri temeljna cilja: ublažiti rast cijena energije, zaštiti građane od inflacije i omogućiti snažnu potporu i pomoć onima kojima je to najpotrebnije.

Izvijestio je da je započela isplata jednokratnih novčanih naknada za nezaposlene osobe, a danas kreće isplata za ugrožene kupce energenata, primatelje doplatka za pomoć i njegu te branitelje.

Isplate posebnih novčanih naknada za primatelje doplatka za djecu kreću 21. travnja, a 28. travnja jednokratne novčane naknade za umirovljenike, najavio je premijer.

Udio javnog duga u BDP-u spušten za deset postotnih bodova

Osvrnuo se potom na niz pozitivnih pokazatelja zabilježenih u proteklim danima. Prema podacima Hrvatske narodne banke, javni dug krajem 2022. spustio se na 68,4% udjela u BDP-u, čime je njegov udio smanjen za deset postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu. "Mi smo time u 2022. ispod razine koju smo imali 2019., prije pandemije Covida-19", istaknuo je.

Nadalje, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, premašen je cilj iz Programa Vlade, to jest ostvaren je rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje za 30%. Programom je, naime, planirano povećanje proizvodnje za 2,9 milijardi eura, a prema procjenama za 2022. vrijednost proizvodnje je 3,1 milijardu eura.

"Unatoč ovoj izazovnoj godini iza nas, koja je bila obilježena sušom, elementarnim nepogodama i krizama, time je poljoprivredni sektor pokazao svoju otpornost, a mjere Vlade su, ne samo pomogle da se poljoprivreda održi, nego da se i razvija", istaknuo je predsjednik Vlade.

Prihodi od turizma u 2022. iznosili su 15 milijardi eura

Hrvatska narodna banka objavila je još jedan važan podatak, kazao je premijer Plenković, a to su prihodi od stranih turista u 2022. vrijedni 13,1 milijardu eura. To je za 44% više nego u 2021. godini i 24% više nego u 2019., koja je bila rekordna godina dosad. Ako se tome pridoda procijenjeni prihod od domaćih turista, ukupni prihodi u turizmu iznose oko 15 milijardi eura u turizmu u 2022.

Prema svim najavama, a osobito zbog članstva u eurozoni i Schengenskom prostoru, ove se godine očekuju još bolji rezultati, dodao je premijer Plenković podsjetivši da je 84% ukupnog turističkog prometa stranih turista sa zemljama iz Schengenskog prostora, a 64% sa zemljama iz eurozone.

Hrvatska domaćin međunarodne konferencija o razminiranju Ukrajine

Prošlog petka premijer Plenković i potpredsjednik Medved boravili su u posjetu Ukrajini, u prigodi obilježavanja prve godišnjice oslobađanja Buče. Zajedno s njima istodobno su u Ukrajini bili moldavska predsjednica Sandu, slovenski premijer Golob i slovački premijer Heger.

Tom se prigodom sastao sa svim dužnosnicima u državnom vrhu Ukrajine, s kojima je dogovorio niz aktivnosti i daljnju potporu od političke, tehničke, financijske, humanitarne i vojne do organizacije velike međunarodne konferencije o razminiranju Ukrajine najesen u Hrvatskoj.

Dogovoren je i prihvat ukrajinskih ranjenika na rehabilitaciju u Hrvatskoj, kao i potpore koje se odnose na procesuiranje ratnih zločina, s obzirom da će u lipnju u Hrvatskoj biti organizirana radionica za ukrajinske tužitelje kojima će hrvatski stručnjaci prenijeti iskustva u procesuiranju ratnih zločina.

Jučer je premijer Plenković boravio u službenom posjetu Sjevernoj Makedoniji, sastao se s cijelim državnim vrhom i prenio im snažnu potporu Hrvatske na europskom putu.

Prošloga tjedna obilježena je 32. obljetnica akcije "Plitvice" i pogibije prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića.

Izdvajanja za obranu čak su 72% veća u odnosu na proračun iz 2017.

Od ostalih aktivnosti, izdvojio je sastanak s izaslanstvom Saveza Roma u povodu Svjetskog dana Roma i istaknuo da je Hrvatska jedan od europskih modela kada je riječ o zaštiti prava Roma i njihovoj integraciji u društvo.

Finska je prije dva dana i formalno postala članica NATO-a, što je hrvatska Vlada snažno podržala, a isto tako očekuje da i Švedska dovrši taj proces i da se prepreke koje postoje kod Turske i Mađarske riješe, kazao je premijer. Podsjetio je da je Hrvatska nedavno obilježila 14 godina svoga članstva u NATO-u naglasivši da nas mehanizam članka 5 Washingtonskog ugovora štiti u sklopu kolektivne sigurnosti.

Naglasio je da je Vlada povećala izdvajanja za obranu toliko da su ona, kada se usporede s proračunom iz 2017. čak 72% veća, što najbolje govori o tome koliko Vlada ulaže u materijalna prava hrvatskog vojnika, ali i u modernizaciju opreme i naoružanja.

"U središtu nam je hrvatski vojnik, njegova prava, ali itekako i sposobnost Hrvatske vojske", poručio je podsjetivši da će u ovo doba dogodine u Hrvatsku stići i prvi višenamjenski borbeni avioni Rafale što će Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu dati sasvim novu dimenziju.

Do kraja lipnja treba iskoristiti sredstva za obnovu iz Fonda solidarnosti, a na raspolaganju je još 1,2 milijarde eura iz NPOO-a

Od točaka sa sjednice Vlade izdvojio je odluke vezane za Petrokemiju. Vlada će dati suglasnost CERP-u u vezi s kupoprodajom većinskoga udjela u Petrokemiji društva Terra mineralna gnojiva, čiji su suvlasnici INA i PPD, koji svojih 54% prodaje turskoj kompaniji Yildirim.

Vlada, dodao je, očekuje da nakon sklapanja tog ugovora novi suvlasnik nastavi s ulaganjima i aktivnostima u Kutini.

Osvrnuo se i na proces obnove, naglasivši dva temeljna cilja za ovu godinu. Prvi je da se do 30. lipnja u potpunosti iskoriste sredstva iz Europskog fonda solidarnosti – 683 milijuna eura za zagrebački potres te 320 milijuna za petrinjski potres.

Izvijestio je da je do danas potrošeno 700 milijuna eura, a sve su procjene da će se sredstva potrošiti na vrijeme i time u potpunosti iskoristiti.

Drugi važan element, naveo je premijer, jest to da će, kad se skupe svi različiti izvori iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, za proces obnove od potresa na raspolaganju biti dodatnih skoro milijardu i 200 milijuna eura iz Instrumenta EU iduće generacije.

Za ostale projekte, a njih je 1350, naći će se drugi izvori financiranja, uključujući i sredstva iz Državnog proračuna kroz sljedećih nekoliko godina, dodao je.

Od ostalih točaka sa sjednice izdvojio je pokretanje postupka izrade Nacionalnog plana stambene politike, koji će se ticati ključnih elemenata stambenog zbrinjavanja mladih, naseljavanja deficitarnim kadrom, povećanja radne mobilnosti, olakšavanja života starijim osobama i povećanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva.

Predstavljeno rješenje za Petrokemiju, stvorene pretpostavke za pokretanje proizvodnje uz zadržavanje zaposlenika

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je o aktualnom stanju vezanom za potres i obnovu.

Kazao je da je dosad za obnovu i revitalizaciju Banovine investirano 375 milijuna eura, a trenutno se provode projekti ravnomjernog razvoja i revitalizacije Banovine u vrijednosti od čak 623 milijuna eura.

Što se tiče sanacije prometnica, mostova i klizišta na području Sisačko-moslavačke županije, utrošeno je više od 39 milijuna eura.

Istaknuo je najveći infrastrukturni projekt, završetak autoceste Zagreb–Sisak, u vrijednosti od gotovo 47 milijuna eura te podsjetio kako je obišao gradilište i uvjerio se da radovi idu prema zadanoj dinamici.

Isto tako, podsjetio je da je tog dana između Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Sisačko-moslavačke županije potpisan Ugovor o sufinanciranju javne usluge u cestovnom prijevozu putnika na području županije, u vrijednosti od više od 2,5 milijuna eura, koji će pridonijeti zaustavljanju daljnjih negativnih demografskih kretanja s aspekta prometne povezanosti.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić kazao je, kada je riječ o Fondu solidarnosti, dostavljeno i zaprimljeno 700 milijuna eura zahtjeva za nadoknadom sredstava, a u projektu Fonda ukupno ugovoreno 1.325 projekata.

"Pred nama je 398 projekata koji su u realizaciji, a odnose se na konstrukcijsku obnovu i cjelovitu obnovu zgrada javnog sektora i javne infrastrukture", rekao je ministar.

Obveza dostave podataka o putnicima u zračnom prometu

U Hrvatski sabor je upućen konačni prijedlog izmjena Zakona o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela (EU).

Izmjenama se propisuje da se prikupljanje podataka o putnicima odnosi isključivo na međunarodne letove, a isključuju se letovi unutar Hrvatske, kao i preleti zrakoplova kroz hrvatski zračni prostor.

Podaci će se prikupljati i obrađivati ne samo na komercijalnim letovima, već i na privatnim letovima, a isključuju se letovi državnih zrakoplova te oni koji se koriste za vojne, policijske, carinske i druge službene svrhe.

Propisuje se i prikupljanje podataka o članovima posade zrakoplova, te proširenje svrhe korištenja podataka.

"Podaci će se moći koristiti i nakon završenog kaznenog postupka u odnosu na osobe kojima je izrečena kaznena sankcija", objasnio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Osim zračnim prijevoznicima, obaveza dostave podataka o putnicima propisuje se i gospodarskim subjektima koji pružaju usluge povezane s putovanjima i rezervacijama letova, primjerice putničkim agencijama i organizatorima turističkih putovanja.

"Bitno je naglasiti da se pružatelje tih usluga ne obvezuje na prikupljanje ili čuvanje dodatnih podataka o putnicima, niti se putnike obavezuje na davanje dodatnih podataka od onih koje su već dostavili organizatorima putovanja", rekao je Božinović.

Prihvaćeno je Izvješće predsjednika Vlade Republike Hrvatske o održanim sastancima Europskoga vijeća u veljači i ožujku 2023.

Pokrenuta izrada Nacionalnog plana stambene politike do 2030.

Pristupačno stanovanje koje istovremeno mora zadovoljiti određene standarde kvalitete glavni je cilj Nacionalnog plana stambene politike do 2030. godine i pratećeg akcijskog plana za ovu i iduću godinu, a odluku o njihovoj izradi donijela je Vlada danas.

Ministar Bačić istaknuo je kako se u izradi tog dokumenta teži dodatnim ciljevima kao što je smanjenje iseljavanja, naseljavanje deficitarnim kadrom, povećanje radne mobilnosti, olakšanje života starijim osobama, povećanje konkurentnosti domaćeg gospodarstva, izvrsnost u arhitekturi i provedba zeleno-kružne, odnosno održive stanogradnje.

Radi se o interdisciplinarnom dokumentu pa se određuje osnivanje radne skupine u kojoj će biti stručnjaci iz arhitekture, urbanizma, graditeljstva, sociologije, demografije i ekonomije.

Država oslobođena mogućih financijskih obveza

Vlada je dala suglasnost za sklapanje dodatka 1 Ugovora o dokapitalizaciji i restrukturiranju Petrokemije te suglasnost za sklapanje ugovora o prijenosu ugovora o dokapitalizaciji i restrukturiranju Petrokemije.

Kako je kazao ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, daje se suglasnost za sklapanje ugovora o prijenosu ugovora o dokapitalizaciji i restrukturiranju Petrokemije između Republike Hrvatske zastupane po Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP), Terra Minetralnih Gnojiva, Ine, Prvog plinarskog društva (PPD), Yildirim Balkan Ferilizer i Yildirim International Fertilizer.

Filipović je istaknuo da država ulazi u završetak procesa prijenosa vlasništva oslobođena eventualnih budućih financijskih obveza, a ukida se i mogućnost prodaje dionica državi.

Naime, vezano uz sklapanje dodatka ugovora o dokapitalizaciji i restrukturiranju, na dan sklapanja dodatka ugovora ne postoje dospjele i neispunjene obveze države kao dioničara, a investitori i sponzori, a to su Ina i PPD to također prihvaćaju te se odriču pokretanja bilo kakvih postupaka po toj osnovi kao i po osnovi bilo kojih zahtjeva ili pitanja investitora prema državi kao dioničaru koji su isticani do datuma sklapanja tog dodatka I sporazuma.

Do sada su, kako je naveo, kolali razni dopisi gdje su se spominjali potencijalni sporovi od 300 milijuna kuna i to se dodatkom ugovora otklanja.

"Briše se i opcija prodaje dionica investitora državi za slučaj da EU u roku od 20 godina utvrdi nepravilnosti u povećanju temeljnog kapitala i dodijeli državnih potpora društvu koja su ugovorena ugovorom iz 2018. godine", kazao je Filipović.

Važnim je naveo da se jamstva države po raznim obvezama koja se odnose na plaćanje poreza, zaštitu okoliša, državne potpore ograničena do nastupanja zastare tih obveza, a ne bez vremenskog ograničenja i ne bez ograničenja novčanog iznosa kako je to do sada bilo.

Istaknuo je i da je izdavanje nove okolišne dozvole uvjetovano izvršenjem preuzetih obveza ulaganja, a sve radi ispunjavanja zakonskih pretpostavki za izdavanje nove okolišne dozvole.

"Prijenos ovog ugovora i dodatak I ugovora stvorit će pretpostavke za pokretanje proizvodnje u Petrokemiji uz zadržavanje zaposlenika", kazao je Filipović.

U Hrvatsku vojsku planira se prijam 1063 kandidata

Vlada je prihvatila plan prijema u Hrvatsku vojsku za ovu godinu, planiran je prijam ukupno 1063 osoba, a za 300 osoba mijenja se statusna kategorija.

Najveći dio plana odnosi se na prijem 800 vojnika/mornara koji sklapaju ugovor o vojničkoj službi te imaju mogućnost da nakon prvog ugovora, u trajanju dvije godine, sklope novi ugovor o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme.

Ministar obrane Mario Banožić istaknuo da su u posljednjih šest godina provedena velika poboljšanja u sustavu profesionalnog razvoja vojnih osoba radi učinkovitijega upravljanja osobljem.

Naveo je da će kandidati kod prijave za vojničku službu imati mogućnost iskazati interes za mjesto službe, odnosno rod i struku, čime se omogućuje rad bliže mjestu njihova stanovanja.

Prihvaćeno je pokroviteljstvo nad kulturnom manifestacijom 50. Dani Hvarskoga kazališta, koja će se održati u svibnju u Gradu Hvaru, sukladno zamolbi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Ivica Poljičak istaknuo je da je riječ o jedinstvenoj nacionalnoj manifestaciji u okviru koje se već pet desetljeća sustavno proučavaju hrvatska književnost i kazalište, a manifestacija zamišljena kao susret znanosti, esejistike i kazališta.

Izvor:Hina/Vlada