Ohrabruje rast BDP-a i smanjenje inflacije
U četvrtom kvartalu 2022. Hrvatska je ostvarila porast BDP-a od 4% – veću stopu rasta imaju samo tri zemlje, a na to su utjecale Vladine mjere, koje su ublažile inflatorne pritiske, izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković
Ti su podaci ohrabrujući, rekao je premijer Plenković 9 naglasio da se ove godine očekuju i izrazito dobri rezultati turističkog sektora.
Još jednom izrazio sućut grčkom narodu i Vladi na velikoj tragediji u željezničkoj nesreći gdje je poginulo dosad 43 ljudi.
Govoreći o gospodarskim temama, osvrnuo se na podatke Državnog zavoda za statiku, prema kojima smo u kvartalu listopad – prosinca 2022 ostvarili dinamičan rast od 4 posto u odnosu na isto razdoblje 2021.
Vladine mjere ublažile su inflatorne pritiske i pridonijele održanju kupovne moći
"Prema Eurostatu, podaci su objavljeni za 18 zemalja EU, a samo tri zemlje imaju veću stopu rasta nego Hrvatska", poručio je te dodao da je to vrlo jasan pokazatelj da je Hrvatska u godini najvećih poremećaja, prije svega uzrokovanih posljedicama ruske agresije na Ukrajinu, uspjela ostvariti jako dobar rast u 4. kvartalu.
"Na to su utjecale i mjere Vlade koje su ublažile inflatorne pritiske, a to je djelovalo na održavanje kupovne moći naših sugrađana", poručio je
Naglasio je da je BDP u 4. kvartalu, u odnosu na treći, porastao za 0,9 posto, što je također među četiri najviše stope rasta u EU. "I to je dvostruko više od prosjeka EU, gdje je rast BDP-a 3,5 posto", dodao je.
Podsjetio je na procjenu Europske komisije da će BDP-a u Hrvatskoj ove godine biti 1,2 posto, a inflacija oko 6,5 posto.
"To je vrlo dobro i ohrabrujuće. Podaci se temelje i na jakom rastu izvoza, na investicijama, na osobnoj potrošnji i na oporavku turističkog sektora, za koji, prema onome što nam je prenijela ministrica Brnjac nakon sajma u Münchenu, možemo očekivati ponovno izrazito dobre rezultate", zaključio je Plenković.
U nastavku uvodnog izlaganja premijer je kazao da je industrijska proizvodnja u 2022. godini u odnosu na 2021. povećana za 1,6 posto, promet u trgovini na malo za 2,1 posto, a broj ukupno zaposlenih je povećan za oko 40.000 na 1,614 mil u prosincu..
Aplikacija za praćenje cijena 1080 proizvoda u tri trgovačka lanca
Premijer se također osvrnuo na podatke o inflaciji, koja je isto tako oslabila. "Preokreće se trend, to je jako dobro i to se sada potvrđuje", rekao je Plenković, podsjećajući da je u prosincu godišnja inflacija bila veća od 13 posto, 12,7 u siječnju 11,9 posto u veljači, što je najniža stopa rasta potrošačkih cijena od svibnja 2022. godine.
"Za praćenje kretanja cijena građanima će, kako je rekao, pomoći i aplikacija koju je pripremilo Ministarstvo gospodarstva, s cijenama za čak 1080 proizvoda u tri trgovačka lanca", podsjetio je.
Hrvatska je od Švedske preuzela predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust
Od ostalih tema premijer je izdvojio hrvatsko predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust čime će koordinirati potpredsjednik Vlade Davor Božinović.
"Naravno da ćemo dati svoj doprinos inicijativama sjećanja kada je riječ o Holokaustu, genocidu i raditi na suzbijanju antisemitizma i antiromske diskriminacije s nizom događaja koji će biti ove godine u Hrvatskoj, a glavni će biti. u Dubrovniku, Osijeku i Zagrebu te ćemo svojim inicijativama očuvati nasljeđe preživjelih i voditi računa da se to nikada ne zaboravi", poručio je Plenković.
Osvrnuo se i na obilježavanje prve godišnjice ruske agresije na Ukrajinu te naglasio da će Hrvatska nastaviti pružati pomoć i solidarnosti zemlji - politički, ekonomski, financijski, humanitarno, tehnički i vojno.
Premijer je spomenuo i posjet europskog povjerenika za zapošljavanje i socijalna prava Nicolasa Schmita, kazavši da je tom prigodom evociran sjajan uspjeh programa Zaželi preko kojeg su u Hrvatskoj na tržište rada vraćene sugrađanke zrelije dobi, a koji je svojevrsna hrvatska posebnost.
"U vremenu COVID krize, koristeći i nacionalna i europska sredstva, očuvali smo 800.000 radnih mjesta u privatnim sektoru", poručio je.
Govoreći o ministarskom sastanku za transatlantsku suradnju u području energetike i klimatskih promjena, predsjednik Vlade naglasio važnost osiguranja energentima uz cijene koje su priuštive građanima i gospodarstvu te da sljedećih nekoliko godina, uz fosilna goriva, fokus bude na energetskoj tranziciji, sve većem korištenju obnovljivih izvora, vjetroelektranama, solarnoj energiji, geotermalnim izvorima, vodiku i daljnjem korištenju nuklearne elektrane Krško čiji je rad produljen za dodatnih 20 godina
Na kraju uvodnog govora najavio je donošenje više odluka koje će pridonijeti nastavku dinamiziranja procesa obnove i javnih i privatnih objekata.
Do lipnja ukupna alokacija od 1,3 mlrd eura iz Fonda solidarnosti
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je, među ostalim, nastavak radova na rekonstrukciji centralne toplinske stanice u Topuskom, kazavši da je to jedinstven primjer u Hrvatskoj gdje će se grijanje geotermalnom vodom, uz vrtiće i škole, proširiti na sve stambene objekte.
"Do kraja lipnja ove godine očekuje se dovršetak izgradnje nove transformatorske stanice u Petrinji, vrijednosti čak 7,4 milijuna eura, što predstavlja najveću kapitalnu investiciju HEP-a na području Sisačko-moslavačke županije", kazao je Medved.
Potpredsjednik Vlade Bačić izvijestio je da su u e-savjetovanje upućena četiri podzakonska akta, nužna za realizaciju Zakona o obnovi. Osim toga, pokrenut je postupak prethodnog savjetovanja za nabavu drvenih mobilnih kućica za privremeni smještaj korisnika kontejnerskog smještaja.
"Riječ je o 500 kućica veličine 25 do 35 m2 za smještaj dvije do četiri osobe. Ukupna procijenjena vrijednost te nabave je 14 milijuna eura", pojasnio je Bačić, pozvavši hrvatske proizvođače i graditelje drvenih montažnih kuća da se uključe u ovo savjetovanje i pripomognu nabavci takvih drvenih kućica.
Bačić se osvrnuo i na javne tribine na kojima se sugrađani na području Sisačko-moslavačke županije upoznaju s novim modelom samoobnove. Poručio je, također, da Državne nekretnine uređuju više od 200 stanova u vlasništvu Republike Hrvatske za zbrinjavanje dijela građana iz kontejnerskog smještaja, a APN pregledava 264 nekretnine koje će se, nakon procjene vrijednosti, nastojati otkupiti kako bi poslužile za trajni ili privremeni smještaj.
Govoreći o iskorištenosti sredstava iz Fonda solidarnosti, ministar graditeljstva kazao je da je, s današnjim danom, prijeđeno 50 posto ukupne alokacije.
"U veljači je zaprimljeno 111 mil. eura. Ako se u svakom mjesecu, od ožujka do lipnja, realizira mjesečno projekata u vrijednosti od 125 mil eura, mogli bismo do lipnja dosegnuti ukupnu alokaciju od 1,3 mlrd eura", poručio je Bačić.
Osvrnuo se i na nedavnu koordinaciju s predsjednikom Vlade i ministrima na kojoj je raspravljeno stanje gotovo svih važnijih projekata koji se financiraju iz Fonda solidarnosti te izvijestio o obilasku, zajedno s ministricom kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek, gornjogradskih lokacija, financiranih također iz tog fonda.
"Radovi na zgradi Državnog arhiva, Muzeju moderne umjetnosti, Ateljeu Meštrović i Hrvatskom povijesnom muzeju zaista su u punom jeku", istaknu je.
Bačić je izvijestio i o posjetu Glini te obilasku Topuskog te zaključio da su radovi koji se financiraju iz Fonda solidarnosti u punom intenzitetu, a uvjeren je i da će se kroz provedbu Zakona o obnovi ubrzati i obnova privatne imovine.
Novi zakon o izvanparničnom postupku
Vlada je u saborsku proceduru uputila Zakon o izvanparničnom postupku kojim je javnim bilježnicima, kao povjerenicima suda, omogućuje postupanje u određenim, isključivo nespornim izvanparničnim postupcima, među inim kod sporazumnog razvoda braka-
Javnim bilježnicima povjerilo bi se postupanje i kod proglašenja nestale osobe umrlom i dokazivanju smrti te uređenja međa i razvrgnuća suvlasničke zajednice ako su stranke podnijele sporazumni prijedlog.
Novi se zakon donosi jer se u Hrvatskoj primjenjuju pravna pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku Kraljevine Jugoslavije iz 1934. koja su danas neprimjenjiva, a smisao i svrhu izgubile su i stalne derogacije posebnim zakonima, pri čemu heterogenost pravnih pravila dovodi do pravne nesigurnosti te može rezultirati različitim pravnim rješenjima o istoj pravnoj stvari.
Svrha predloženog zakona stoga je urediti pravila izvanparničnog postupka kojima bi se taj postupak osuvremenio i građanima te poslovnim subjektima kvalitetnu i transparentnu pravnu zaštitu i zajamčio pravnu sigurnost, rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.
Sufinanciranje troškova režija za privremeno stambeno zbrinute nakon potresa
Vlada je donijela i odluku o sufinanciranju troškova režija za privremeno stambeno zbrinute osoba čije su nekretnine stradale u potresima na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije.
Sufinanciranje u iznosu od 100 do najviše 160 eura mjesečno, ovisno o broju članova kućanstva, odnosi se na privremeno stambeno zbrinute korisnike mobilnih stambenih jedinica (kontejneri i kontejnerska naselja) te osobe zbrinute temeljem odluke Vlade o financiranju najamnine za stambeno zbrinjavanje.
Ukupno bi temeljem odluke bilo obuhvaćeno 1513 obitelji i mjesečno će za to trebati 500 tisuća eura, za što će se do kraja lipnja sredstva isplaćivati iz Fonda solidarnosti EU, a nakon toga iz državnog proračuna, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Vlade Branko Bačić.
Na sjednici je donesena i odluka o oslobađanju od plaćanja zajedničke pričuve, dok se nekretnina ne obnovi, suvlasnika višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada u jedinicama lokalne samouprave na čijim je područjima proglašena katastrofa, a čije su nekretnine stradale u potresima.
Odluka se ne odnosi se na suvlasnike zgrada koji sami odluče da žele nastaviti plaćanje zajedničke pričuve te na suvlasnike zgrada koji su na teret pričuve preuzeli kreditne ili neke druge obveze.
Građevinski fakultet zagrebačkog Sveučilišta Vlada je odredila kao tijelo koje utvrđuje najviše cijene usluga, radova i građevnih proizvoda koje se mogu prihvatiti za isplatu novčanih pomoći prema Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije.
Za osjetljive sektore u poljoprivredi osigurano 16 milijuna eura
Vlada je na današnjoj sjednici donijela Program državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2023. godinu, vrijedan 16,1 milijun eura ili 121 milijun kuna, a nakon izmjena zakona o obnovi nakon potresa odlučila je i o rasporedu neutrošenih sredstava državnog proračuna za ovu godinu.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković objasnila je da se Programom uređuju ciljevi, pojedinačne alokacije, korisnici, način davanja, minimalne količine i maksimalni iznosi potpore po sektorima.
Sektori na koje se Program odnosi su mliječne krave, rasplodne krmače, duhan, maslinovo ulje te očuvanje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja, istaknula je Vučković. Za provedbu Programa potrebno je ukupno 16,1 milijun eura, a osigurana su u državnom proračunu za 2023. i projekcijama za 2024. i 2025. godinu, unutar financijskog plana Ministarstva poljoprivrede.
Preraspodjele u proračunu zbog izmjena Zakona o obnovi
Odlučeno je i o rasporedu neutrošenih sredstava državnog proračuna za ovu godinu, a nakon što su 23. veljače na snagu stupili novi Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije, te izmjene Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave.
Prema tim zakonskim izmjenama, s radom prestaju Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje i Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, a njihove poslove preuzima Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Uz to, Ministarstvo financija preuzima poslove iz djelokruga Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u dijelu koji se odnosi na ostvarivanje vlasničke politike u pravnim osobama od posebnog interesa za državu.
Kako je pojasnio ministar financija Marko Primorac, Zakon o proračunu regulirao je da se u slučaju ukidanja proračunskog korisnika ili smanjenja njegova djelokruga, odnosno nadležnosti, neutrošena sredstva za njegove rashode i izdatke prenose u proračunsku zalihu ili proračunskom korisniku koji preuzme njegove poslove.
Tako su neutrošena sredstva Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, u iznosu od oko 164 milijuna eura, kao i oko 131 milijun eura Fonda za obnovu raspoređena Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, istaknuo je ministar financija.
Također se, dodao je, sredstva s pozicije Ministarstva prostornog uređena, graditeljstva i državne imovine na Ministarstvo financija raspoređuju sredstva koja se odnose na ostvarivanje vlasniče politike u pravnim osobama od posebnog interesa za državu, a riječ je o iznosu od gotovo 260 tisuća eura.
Radnicama Orljave u stečaju bit će isplaćene nepodmirene otpremnine, ali ne i tražbine članovima uprave
Država će preuzeti utvrđene nepodmirene tražbine radnika požeške tekstilne tvrtke Orljava u stečaju, kao stečajnih vjerovnika prvog višeg isplatnog reda najviše do iznosa od 491,1 tisuću eura, odlučila je hrvatska Vlada.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić podsjetio je da, u skladu s kolektivnim ugovorom sklopljenim još 2010. godine, 237 radnika Orljave u stečaju ima pravo na isplatu otpremnine od osam prosječnih plaća koje je radnik ostvario tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Stečaj nad Orljavom, koja je u vlasništvu države, otvoren je u srpnju 2021. godine, a u toj tekstilnoj tvrtki većinom su radile žene.
Po podatcima koje je iznio Bačić, prije otvaranja stečaja Agencija za osiguranje radničkih tražbina isplatila je radnicima tri plaće u iznosu od oko 2,45 milijuna kuna, a nakon otvaranja stečaja još jednu plaću, naknadu za neiskorišteni dio godišnjeg odmora i dio otpremnina u visini tri prosječne plaće u ukupnom iznosu od 2,38 milijuna kuna.
"Iznos koji je Agencija isplatila nije bio dostatan da se podmiri cjelokupni iznos otpremnina koji je propisan kolektivnom ugovorom. Te neisplate potraživanja jesu u razini prvog višeg isplatnog reda i odnose se na tražbine na 237 radnika", objasnio je Bačić.
Stoga se odlukom predlaže i zadužuje Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) da u ime Republike Hrvatske sklopi s radnicima ugovore o prijenosu tražbina kojima RH preuzima tražbine radnika stečajnih vjerovnika prvog višeg isplatnog reda na ime naknade za otpremnine i ostala prava iz radnog odnosa u najvećem ukupnom iznosu 491,07 tisuću eura, rekao je Bačić, dodajući da će se potrebna sredstva osigurati preraspodjelom sredstava u državnom proračunu.
Podsjetio je također na sastanke s predstavnicima sindikata, zaposlenika odnosno zaposlenica te je, zajedno s CERP-om i Ministarstvom financija, predložena odluka koju je Vlada i prihvatila.
Prema samoj odluci, ona se odnosi na tražbine radnika, ali ne i na tražbine članova uprave Orljave u stečaju.
Imenovan odbor za pregovore o granskom kolektivnom ugovoru u zdravstvu
Vlada je donijela odluku o pokretanju pregovora i imenovala pregovarački odbor za sklapanje granskog kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, koji istječe 25. ožujka, s tim da su prava iz postojećeg ugovora produžena do kraja lipnja.
Vlada je imenovala deveteročlani pregovarački odbor koji će pregovarati o novom Granskom kolektivnom ugovoru (GKU) s tri sindikata - Hrvatskim strukovnim sindikatom medicinskih sestara i tehničara, Samostalnim sindikatom zdravstva i socijalne skrbi i Hrvatskim liječničkim sindikatom, koji je ponovno postao reprezentativan za kolektivno pregovaranje.
Ministar zdravstva Vili Beroš podsjetio je da je postojeći GKU sklopljen 26. ožujka 2018., a valjanost mu je krajem prošle godine produljena do 25. ožujka 2023.
Na čelu vladina pregovaračkog odbora je ministar Beroš, a u odbor su imenovani još Zvonimir Frka-Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade, Tomislav Dulibić, Danica Kramarić i Marija Pećanac iz Ministarstva zdravstva, Zdravko Zrinušić iz Ministarstva financija, Dražen Opalić iz Ministarstva rada, Lucian Vukelić iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Dražen Jurković iz Udruge poslodavaca u zdravstvu.
Vlada je donijela nekoliko odluka o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske: za izgradnju Osnovne škole Čulinec s dvodijelnom sportskom dvoranom i dječjim vrtićem, dogradnju i adaptaciju dječjeg vrtića i osnovne škole u Dramlju, Grad Crikvenica te za izvođenje radova na eksploatacijskom polju ciglarske gline "Cerje Tužno".
Povećanje najnižih koeficijenata složenosti poslova policijskih službenika
Izmjenom uredbe o plaćama policijskih službenika Vlada je na sjednici u četvrtak povećala najniže koeficijente složenosti poslova utvrđene za radna mjesta policijskih službenika srednje stručne spreme, odnosno u najvećem dijelu za one koji posao obavljaju na terenu.
Koeficijent složenosti poslova 0,8 povećava se tako na 0,865, koeficijent 0,85 na 0,897, a koeficijent 0,873 na 0,917.
"Ovim povećanjem koeficijenata složenosti poslova poboljšat će se materijalima prava policijskim službenicima koji izravno obavljaju policijske poslove na terenu", istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Naveo je da je 80 posto radnih mjesta na koja se odnosi povećanje, sistematizirano u policijskim postajama, dok je 15 posto sistematizirano u ustrojstvenim jedinicama policijskih uprava te 5 posto u sjedištu MUP-a.
Izmijenjena je i dopunjena i uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi te su povećani koeficijenti za radna mjesta namještenika III. i IV. vrste s najnižim koeficijentima, kao i koeficijenti složenosti poslova radnih mjesta informatičkog referenta za pravosudni informacijski sustav te sudskog i državno-odvjetničkog zapisničara zbog složenosti poslova i odgovornosti navedenih službenika.
Povećani su i najniži koeficijenti za službenike i namještenike u javnoj službi u rasponu od 0,601 do 0,902, a propisana su i posebna radna mjesta i koeficijenti u Hrvatskome zavodu za socijalni rad i Obiteljskom centru, novim ustanovama socijalne skrbi koje su s radom počele s 1. siječnja.
Optimalni rezultati u borbi protiv pretilosti zahtijevaju usklađeno djelovanje cijele zajednice
Hrvatskom saboru dana su mišljenja na nekoliko zakonskih prijedloga. Tako je predloženo da se odbije prijedlog zastupnice Raukar-Gamulin o izmjeni Zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona, prijedlog Kluba zastupnika Mosta o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, zastupnice Mrak-Taritaš o izmjeni Zakona o socijalnoj skrbi te zastupnice Peović o izmjeni i dopuni Zakona o obveznim odnosima.
Nadalje, predlaženo je Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog zaključka o obvezi Vlade Republike Hrvatske da izradi sveobuhvatno zakonsko rješenje kojim bi bilo omogućeno da se za sva aktivna trgovačka društva zatečena upisana u sudski registar na dan 31. prosinca 2022. godine, konverzija temeljnog kapitala iz kune u euro obavi po službenoj dužnosti, predlagatelja Kluba zastupnika Socijaldemokrati u Hrvatskome saboru.
"Za postizanje optimalnih rezultata u borbi protiv debljine potrebno je uključiti čitavu zajednicu, sve društvene institucije i gospodarske subjekte koji će svojim usklađenim djelovanjem podizati svijest o potrebi poduzimanja zajedničkih koraka u prevenciji i liječenju debljine", kazao je ministar zdravstva Vili Beroš te predložio prihvaćanje Prijedloga rezolucije o debljini, što je Vlada i učinila.
I na kraju, predloženo je da Hrvatski sabor usvoji Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2021. godinu.