Zraza omikronom eksponencijalno se širi, pozivamo na oprez!
Ponovno pozivamo na primanje booster-doze, tako ćemo se bolje zaštititi od novog soja koji se brže širi, rekao je premijer Plenković na sjednici Vlade i pozvao sve građane na odgovornost i razborito, oprezno ponašanje za vrijeme blagdana
U uvodnom dijelu 92. Vladine sjednice premijer Andrej Plenković osvrnuo se na aktualna zbivanja.
"Imamo novi soj, omikron, Vlada i Stožer svakodnevno prate situaciju s novom varijantom koja se rasplamsava i u Europi i u svijetu. U nekim zemljama se mjere pooštravaju, osobito europskim, to su one zemlje gdje se broj slučajeva s tom varijantom, prema preliminarnim podacima, udvostručuje svakih 2 do 3 dana", kazao je premijer i upozorio:
"To je znatno brže od dosadašnje varijante virusa, delte, koja broj zaraženih udvostručava svakih 10 do 12 dana".
Rekao je da je to zabrinjavajuće te da trebamo primiti i treću dozu cjepiva da bi se zaštitili od novog soja.
"Ovo je još jedan dodatni poziv na primanje booster doze, pozivamo sve prime treću dozu i da se na taj način zaštite od novoga soja koji se brže širi".
Istaknuo je i da se u Hrvatskoj, po regijama, zaraza nešto više i brže širi u Dalmaciji:
"Pozivam sve na odgovornost i na kombinaciju svih raspoloživih sredstava zaštite", rekao je i naveo da su to cijepljenje, booster doza, mjere osobne zaštite poput maske, distance, izbjegavanje većih fizičkih kontakata, prozračivanje, izbjegavanje većih okupljanja te korištenje covid-potvrde.
"Sve ove mjere su takve da nijedna sama za sebe nije dovoljna. Moramo koristiti kombinaciju tih mjera i onda ćemo biti najbolje zaštićeni. To je osobito važno u blagdansko vrijeme, da se previše ne opustimo pa da obiteljska privatna druženja ne bi kasnije postala i najčešće mjesta gdje se širi zaraza", upozorio je premijer.
"Zato svima savjetujemo uoči ovih božićnih i novogodišnjih blagdana razuman, oprezan pristup da ne dođe do širenja zaraze", zaključio je.
Što se tiče ostalih tema, Plenković je kazao da je održan sastanak Europskog vijeća koje je bilo "korisno u pogledu i rasprave i zaključaka u vezi borbe protiv COVID-a 19, oko pitanja energetike, osobito rasta cijena energenata, zajedničkih napora da se poduzmu oni koraci koji će ublažiti udar na standard naših građana i za normalno funkcioniranje gospodarstva".
Dodao je da se razgovaralo i o vanjskim aspektima migracije, sigurnosnoj politici, vanjskopolitičkim temama, Bjelorusiji, Ukrajini i Bosni i Hercegovini:
"Održao sam detaljno izlaganje o dojmovima i rezultatima posjeta BiH, pojasnio liderima napor koji trebamo zajednički učiniti da se donese novi izborni zakon koji bi omogućio da se predstavnici tijela BiH biraju na način da predstavljaju konstitutivne narode na legitimnim osnovama".
Kazao je da će Vlada nastaviti ulagati maksimalne napore kako bi podržali proces proširenja Bosne i Hercegovine, ali i zaštitila legitimna prava Hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda.
Premijer Plenković govorio je i o Euro Summitu, na kojem je izvijestio o napretku u ispunjavanju kriterija u zadnjoj godini uoči uvođenja eura, kao i na temi migracija "gdje smo spomenuli i odluku Vijeća koja se odnosi na pristupanje Hrvatske u Schengenski prostor". I dodao da su i na toj razini učinjena veliki koraci naprijed prema dvije dublje integracije koje su strateški ciljevi u drugom mandatu Vlade, uvođenju eura i Schengenu.
Spomenuo je i sudjelovanje na 30. obljetnici Hrvatske narodne banke, te ponovo istaknuo njen doprinos kao stožerne institucije hrvatskog monetarnog sustava te 145. obljetnici Hrvatske vatrogasne zajednice i pritom zahvalio svim dobrovoljnim i javnim vatrogasnim postrojbama na požrtvovnosti i radu.
Osvrnuo se i na sastanak sa županima u Bjelovaru i naglasio da je takva suradnja, koja traje već pet godina, izvrsna i nailazi na veliku potporu i kod župana i svih drugih sugovornika.
"Taj okvir unaprjeđuje ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske, a župane drži uključenima u svim bitnim temama", kazao je i dodao:
"Posebno mi je drago da smo posjetili Opću bolnicu u Bjelovaru, za koju je Vlada prihvatila amandman i preuzela financiranje rata kredita za tu bolnicu. Trudit ćemo se iznaći financijska sredstva za njezino opremanje, kao i nastavak izgradnje ceste od Farkaševca prema Bjelovaru, čime bi Bjelovar bio na 45 minuta vožnje od Zagreba i to bez plaćanja autoceste, ali i daljnji pravac te ceste prema Virovitici".
Što se tiče posjeta kompaniji KFK u Rugvici, kazao je da je to sjajan primjer globalnog pozicioniranja jedne kompanije koja se bavi krovovima, fasadama, konstrukcijama: "U 23,24 godine postojanja postati 100% izvozno orijentirana kompanija ne samo u zemlje Unije, nego i izvan nje i dobivati poslove u najvećim globalnim centrima u svojoj branši je zaista impresivno".
"Danas ćemo donijeti važne odluke za Sisačko-moslavačku županiju, niz odluka za naše građane koji žive u potresom pogođenim područjima", nastavio je i posebno istaknuo odluku o dodjeli sredstava za troškove prehrane na području pogođenom potresom, kojom će se županiji dodijeliti 2 milijuna i 760 tisuća kuna, a Gradu Sisku milijun i 600 tisuća kuna. To je ukupno 4 milijuna i 360 tisuća kuna, uz dosad isplaćenih preko 33 milijuna kuna za prehranu na području Županije.
Na kraju, najavio je i posjet Petrinji gdje će se obilježiti godišnjica potresa koji je obilježio tu županiju.
Želimo motivirati iseljenika za povratak, ohrabriti ih za pokretanje posla u domovini i potaknuti populacijsku obnovu
Na današnjoj Vladinoj sjednici predstavljene su nove mjere zapošljavanja pod nazivom "Biram Hrvatsku". Nakon izvješća o aktualnom stanju u vezi s potresom i koronavirusom doneseno je također nekoliko odluka kojima se nastavlja pomagati građanima na potresom pogođenim područjima, među njima i odluka o otpisu potraživanja i naknade za isporučenu i toplinsku energiju.
Broj novozaraženih i hospitaliziranih opada u odnosu na prošli tjedan
Ministar zdravstva Vili Beroš izjavio je kako bilježimo pad broja novozaraženih i hospitaliziranih u odnosu na prošli tjedan, ali i dalje je značajan broj bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja.
"Udio novozaraženih u broju testiranih u zadnja 24 sata je 34,11%, u odnosu na 14 dana ranije taj pad iznosi 13,5%", kazao je. Više od 80% hospitaliziranih nije cijepljeno.
Sve je više pacijenata kod kojih je bolest ostavila posljedice tako da je u bolnicama dosad obrađeno više od 45.000 pacijenata zbog post-COVID stanja.
Beroš je izvijestio da je dosad utrošeno 4,6 milijuna doza cjepiva, a cijepljeno je 66,05% stanovništva. Treću booster dozu primilo je 448.529 građana.
"U tjednu iza nas primjetan je blaži pad broja novozaraženih, no statistika necijepljenih i hospitaliziranih je konstantna. Više od 80% hospitaliziranih nije cijepljeno, a vidljiv je pomak prema sve mlađim dobnim skupinama", rekao je.
U Hrvatskoj je i dalje dominantna delta varijanta, iako se omikron varijanata širi u Europi, stoga se i dalje preporučuje cijepljenje i docjepljivanje.
Radno vrijeme za ugostitelje produženo do dva iz ponoći 24. i 31. prosinca
"Zdravi blagdani su najbolji blagdani stoga pozivam građane na cijepljenje i pridržavanje osnovnih epidemioloških mjera pri predstojećim obiteljskim druženjima. Najbolji je božićni poklon našim najmilijima da im možemo sačuvati zdravlje", poručuje Beroš.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je kako je Nacionalni stožer civilne zaštite nakon jučerašnjih razgovora s ugostiteljima donio odluku da se iznimno 24. i 31. prosinca dopušta duže trajanje javnih okupljanja i manifestacija i rad ugostiteljskih objekata do dva sata iza ponoći.
To ne znači, dodao je, da se ne treba pridržavati ostalih epidemioloških mjera.
Okupljanja na otvorenom više od 100 osoba bez obveznog posjedovanja covid-potvrda moguća su ako to odobri županijski zavod za javno zdravstvo, a to se, primjerice, odnosi na dočeke Nove godine na otvorenom.
Zaključci i odluke radi nastavka pomoći područjima pogođenima potresom
Radi nastavka pomaganja potresom pogođenom području, Vlada je na sjednici u četvrtak donijela više zaključaka kojima se u idućih šest mjeseci građane oslobađa plaćanja određenih potraživanja, te odluku da se iz proračuna izdvoje dodatna sredstva za pripremu i dostavu hrane.
Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Vlada je odobrila da na teret državnog proračuna osigura pomoć Sisačko-moslavačkoj županiji u iznosu od 4,3 milijuna kuna za uslugu osiguranja pripreme i dostave obroka za stanovništvo, a ministar Darko Horvat objasnio je kako je odluka donesena temeljem molbe koju je Vladi uputila Županija.
Vlada je usvojila i zaključak o otpisu potraživanja i naknade za električnu i toplinsku energiju isporučenu krajnjim kupcima na području Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije, a za njegovu provedbu zadužena je Hrvatska elektroprivreda.
Želimo da građani pogođeni potresom, kako bi lakše prebrodili zimu i iduće mjesece, idućih šest mjeseci imaju isporučenu energiju bez ikakve financijske obveze, rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.
Na sjednici je usvojen i zaključak o produženju mjere oslobađanja plaćanja cestarine na autocesti A11 Zagreb – Sisak za idućih šest mjeseci te su za provedbu zadužene Hrvatske autoceste, kao i zaključak o nastavku besplatnog prijevoza vlakom za stanovnike pogođene potresom na području Sisačko-moslavačke županije i predstavnike službi koje sudjeluju u pružanju pomoći i sanaciji šteta, za čiju je provedbu zadužen HŽ Putnički prijevoz.
Zaključci su osvojeni, rekao je ministar mora prometa i infrastrukture Oleg Butković, radi daljnje normalizacije uvjeta života i rada stanovništva i kako bi se pridonijelo aktivnostima na obnovi, revitalizaciji i oporavku gospodarstva potresom pogođenog područja Sisačko-moslavačke županije.
Hrvatsku radio televiziju Vlada je zadužila da u idućih šest mjeseci otpiše potraživanja nastala po osnovi RTV pristojbe obveznicima stradalima na potresom pogođenim područjima, a produljeni su i rokovi za primjenu neoporezivog tretmana donacija za potresom pogođena područja.
Mjera »Biram Hrvatsku« za povratak iseljenika i demografsku obnovu
Vlada je podržala mjere aktivne politike zapošljavanja za 2022. godinu iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te proširila mjere samozapošljavanja. Također, prihvaćen je zaključak o mjeri "Biram Hrvatsku".
"Vidimo da je poseban interes izazvala mjera kojom oplemenjujemo postojeće, to je mjera samozapošljavanja, koju s postojećih 130.000 kuna dižemo je na maksimalnih 150.000, uz poticanje onih koji ćele ići iz urbanih u ruralne krajeve s još 25.000, a onima koji su radili u protekle dvije godine barem godinu dana u jednoj od članica Europske unije, dodatnih 50.000 kuna", rekao je predsjednik Vlade prije predstavljanja mjera.
Mjerom "Biram Hrvatsku" želi se motivirati povratak iseljenika, novčanim poticajima ohrabriti ih za pokretanje posla u domovini te potaknuti populacijsku obnovu područja s izraženim iseljavanjem.
Riječ je o proširenju mjere samozapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), kojom se između ostalog onima koji bi se vratili u Hrvatsku iz zemalja Europskog gospodarskog prostora i Švicarske i pokrenuli posao dalo dodatnih 50 tisuća kuna, a tu su i dodatni poticaji za pokretanje posla u ruralnim krajevima.
Po trenutnom režimu moguće je maksimalno dobiti do 130 tisuća kuna za provedbu poslovnog plana koji HZZ odobri.
"Novom mjerom podiže se prag sa 130 na do maksimalnih 150 tisuća kuna. Dodatno, one koji su zadnje dvije godine barem godinu dana bili zaposleni u jednoj od članica EU-a, motivirat će se s dodatnih 50 tisuća kuna na povratak. To daje maksimalnih 200 tisuća kuna za onog tko bi se vratio u Hrvatsku, prijavio na mjeru, a HZZ mu odobri poslovni plan", rekao je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.
Slična mjera predviđa se za migracije unutar Hrvatske, s obzirom na trend da ljudi iz ruralnih sele u urbana područja.
Tako se žele potaknuti migracije iz područja poput Dalmatinske zagore, Like, Gorskog kotara, Banovine i Slavonije, a uz istu opciju samozapošljavanja – potporu do 150 tisuća kuna, njih bi se motiviralo s dodatnih 25 tisuća kuna, što je maksimalnih 175 tisuća kuna.
Nakon donošenja Vladinog zaključka, mjeru "Biram Hrvatsku" bi formalno trebalo donijeti Upravno vijeće HZZ-a.
Osigurano više od milijardu kuna za mjere aktivne politike zapošljavanja u 2022.
Što se tiče ostalih Mjera aktivne politike zapošljavanja za 2022. godinu iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, potpore za zapošljavanje uključuju mjesečni paušalni iznos potpore sukladno razini obrazovanja i mogućnosti korištenja porezne olakšice za sufinanciranu osobu. Veći intenzitet potpore predviđen je za poslodavce koji udovoljavaju kriterijima zelenog ili digitalnog radnog mjesta, koje će se financirati putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021–26.
Potporama za pripravništvo omogućuje se osposobljavanje osoba za samostalan rad i uključuju sufinanciranje troška bruto I iznosa plaće te drugih troškova poslodavcima. Kriterij većeg intenziteta potpore jednak je onome kod potpore za zapošljavanje.
Potpore za pripravništvo u javnim službama uključuju financiranje stopostotnog iznosa prema iznosu pripravničke bruto I plaće, koja iznosi 85% iznosa bruto I plaće radnog mjesta.
Potporama za obrazovanje i osposobljavanje, javni rad te za stalne sezonce, kao i one za usavršavanje.
Sredstva za provedbu Mjera aktivne politike zapošljavanja za 2022. godinu osigurana su u državnom proračunu u ukupnom iznosu od 1,02 milijarde kuna.
Suglasnost za kredit HEP-u od 63 milijuna eura
Vlada je u četvrtak dala suglasnost Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) za kreditno zaduženje kod Europske investicijske banke u iznosu od 63 milijuna eura, radi refundacije već utrošenih sredstava HEP-a u projekte iz segmenta obnovljivih izvora energije.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić rekao je da se Hrvatskoj elektroprivredi daje suglasnost za kreditno zaduženje sa svrhom pokrivanja troškova šest projekata – jedne vjetroelektrane i pet solarnih elektrana, te na taj način refundacije sredstava utrošenih za izgradnju novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.
Nacrtom ugovora o dugoročnom kreditu s Europskom investicijskom bankom nisu predviđeni instrumenti osiguranja poput mjenica, zadužnica i dr.
Vlada je donijela i odluku o donošenju programa energetske učinkovitosti za dekarbonizaciju energetskog sektora. Program je, inače, uključen u Nacionalni plan za oporavak i otpornost.
Ministar Ćorić kazao je da će se program koristiti kao temelj za planiranje investicija unutar višegodišnjeg financijskog okvira za korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje do 2030. godine, te za razdoblje od 2031. do 2050. godine.
"Ukupna investicija bez PDV-a za povećanje energetske učinkovitosti centralnih toplinskih sustava u razdoblju do 2030. godine iznosi oko tri milijarde kuna, a u razdoblju od 2031. do 2050. godine 1,34 milijardi kuna. Investicijom poticanja energetske učinkovitosti toplinarstva i obnovljivih izvora energije za dekarbonizaciju energetskog sektora iz NPOO-a na raspolaganju je više od 225 milijuna kuna", rekao je Ćorić, dodavši da je za sektor industrije, također prema NPOO-u, na raspolaganju 460 milijuna kuna, u svrhu realizacije tog programa.
Za jačanje tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća 616 milijuna kuna
Vlada je u četvrtak donijela i Operativni program jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje od 2021. do 2026, vrijedan 616 milijuna kuna.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković rekla je da će se reformska mjera realizirati kroz dvije podmjere – izgradnju i opremanje logističko-distributivnih centara za voće i povrće te jačanje položaja i prepoznatljivosti proizvođača u lancu opskrbe hranom.
Logističko-distributivni centar (LDC), kako je kazala Vučković, imat će kapacitet od minimalno 3.000 tona do maksimalno 12.000 tona skladišnog prostora i tome prilagođenog logističkog prostora, a predviđeno je da budući logističko-distributivni centri koriste će obnovljive izvore energije i putem kapaciteta za preradu, doradu, sortiranje, pakiranje, unaprjeđenje trženja doprinose smanjenju otpada i rasipanja hrane.
Cilj jačanja položaja i prepoznatljivosti proizvođača u lancu opskrbe je poboljšati upravljanje i financijsku održivost proizvođačkih organizacija, a proizvođačima omogućiti preuzimanje važnije uloge u upravljačko-vlasničkoj strukturi logističko-distribucijskih centara.
Sva ulaganja, kako je rekla Vučković, će biti dovršena do 30. lipnja 2026. godine.
Novi sastav povjerenstva za Kupare
Vlada je u četvrtak izmijenila i odluku o pokretanju postupka za realizaciju turističkog razvojnog projekta Kupari na lokaciji Kupari I. u općini Župa dubrovačka prihvativši novi sastav povjerenstva za taj projekt zbog prestanka mandata bivšim dužnosnicima u tom povjerenstvu.
Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat objasnio je da se mijenja odluka Vlade iz 2018. o sastavu povjerenstva za praćenje realizacije tog projekta zbog izmjena nadležnosti po zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave za obveze dotadašnjeg upravljanje državnom imovinom.
Tako se promijenilo i ministarstvo nadležno za tu imovinu, odnosno Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine preuzelo je poslove iz djelokruga poslova bivšeg Ministarstva državne imovine.
"Uz to, u međuvremenu su većini državnih dužnosnika-članovima tog povjerenstva prestale funkcije te sukladno tome potrebno je izmijeniti sastav povjerenstva. Tako se sada u njega imenuju ministri i državni tajnici nadležni za državnu imovinu, turizam i more, predstavnik ureda predsjednika vlade, te načelnik općine Župa dubrovačka", kazao je ministar Horvat.
Predsjednik tog povjerenstva postaje ministar nadležan za državnu imovinu.
Projekt Kupari po novom, od početka rujna 2021., zastupa investitor u taj budući hotelski resort tvrtka Kupari Luxury Hotels, što je novi naziv za tvrtku Avenue ulaganja, koja je na natječaju 'dobila' taj projekt, a ta je promjena rezultat strateškog povezivanja s grupacijom Hotel Properties Limited (HPL) iz Singapura, koja ulazi i u vlasničku strukturu s 50% kapitala.
Financiranje projekta zaštite od poplava karlovačko-sisačkog područja novcem EU-a
Rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih objekata te dogradnja i rekonstrukcija nasipa predviđena je projektom "Sustav zaštite od poplava karlovačko-sisačkog područja, 1. faza – karlovačko područje", čije je financiranje sredstvima iz EU fonda zaključkom prihvatila Vlada.
Projekt se financira preko raspoložive alokacije bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014–20, a premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade u četvrtak istaknuo je da je riječ o izuzetno važnom projektu za područje Karlovca te Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić naveo je da ukupna procijenjena vrijednost ovog dijela projekta, korisnika Hrvatskih voda, iznosi 550 milijuna kuna, procijenjeni prihvatljivi troškovi iznose 539 milijuna kuna, a bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj maksimalno 458 milijuna kuna.
Projekt predstavlja fazu velikog projekta "Sustav zaštite od poplava Karlovačko-sisačkog područja" – ukupne vrijednosti 1,683 milijardu kuna.
Njegovom 1. fazom – "karlovačko područje" predviđena je rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih regulacijskog-distribucijskih objekata te dogradanja rekonstrukcija 131,8 kilometara dionica nasipa, naveo je Ćorić.
Današnjom odlukom, istaknuo je, nastavljaju se daljnje aktivnosti u naporima da se karlovačko i sisačko područje "jednom za sva vremena obrane od poplava i štetnog djelovanja voda".
Vlada je na sjednici usvojila i Nacionalni plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje od 2021. do 2027. godine i Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Uz nacionalne planove, usvojila je i prateće akcijske planove za iduće četverogodišnje razdoblje.