Je li potreban novi mehanizam verifikacije kopenhaških kriterija?

Zastupnik Plenković govorio je u okviru rasprave na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta o Izvješću o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji, koje je pripremio belgijski zastupnik Louis Michel

Istaknuo je da je stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora i s pravno obvezujućom Poveljom o temeljnim pravima Europska unija ušla u novu, kvalitativno višu fazu zaštite temeljnih prava u državama članicama.

Plenković je pozitivno ocijenio petogodišnji rad Europske agencije za temeljna prava sa sjedištem u Beču, koja je izvor objektivnih i pouzdanih podataka o stanju temeljnih prava na razini članica Europske unije. Smatra da je dobro što je Hrvatska i prije članstva bila uključena u rad Agencije. Plenković se također založio za pristupanje Unije Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda nakon očitovanja Europskog suda.

Glavna novina u Izvješću prijedlog je izvjestitelja Louisa Michela, bivšega belgijskog ministra vanjskih poslova i povjerenika u Komisiji, da se uspostavi nov „kopenhaški mehanizam“. Kriteriji za proširenje EU koji su još 1993. postavljeni na Sastanku na vrhu u Kopenhagenu time bi se primjenjivali na sve države članice. Cilj takvoga novog mehanizma jest osiguravanje poštivanja, zaštite i promicanja temeljnih prava i vrijednosti Unije iz čl. 2. Lisabonskog ugovora i Povelje o temeljnim pravima. Razvidna je otvorenost povjerenice Viviane Reding prema novoj inicijativi, koju je u raspravi spomenula u kontekstu predstojećeg priopćenja Europske komisije koje se odnosi na vladavinu prava i očekuje se početkom ožujka.

Plenković je kazao da je Hrvatska kao najnovija članica 20 godina predano radila na ispunjavanju kopenhaških i drugih kriterija, te na kraju pregovora nije bila podvrgnuta Komisijinom poslijepristupnom monitoringu, za razliku od Mehanizma suradnje i verifikacije koji se primjenjuje na Bugarsku i Rumunjsku. S tim u vezi Plenković konstatira svojevrsnu nedosljednost smjera nove inicijative, koja nastoji ustanoviti horizontalni mehanizam ne praveći razliku među članicama.

Plenković je rekao da je u promišljanju eventualnih novih mehanizama ključno najprije iskoristiti sve mogućnosti koje pruža Lisabonski ugovor i drugi i drugi postojeći mehanizmi za zaštitu vladavine prava i temeljnih prava (politički pritisak, postupak povrede prava, mjere iz čl.7. Ugovora o EU, Mehanizam suradnje i verifikacije, antikorupcijska izvješća, izvješća o temeljnim pravima). Treba također izbjeći preklapanje s instrumentima koji postoje u okviru Vijeća Europe, uključujući Europski sud za ljudska prava. Po mišljenju zastupnika Plenkovića najvažnije je pitanje da li bi novi „kopenhaški mehanizam“, čiji naziv nije najprikladnije odabran jer asocira na kriterije za zemlje pristupnice, bio obvezujućeg karaktera u smislu izricanja određenih sankcija spram država članica u slučaju sustavnog kršenja odnosno strukturnih povreda temeljnih prava i vrijednosti Unije.