Hrvatska postaje nezaobilazna na energetskoj karti Europe
Predsjednik Vlade Andrej Plenković svečano je pustio u pogon prvu kompresorsku stanicu hrvatskog plinskog transportnog sustava u Velikoj Ludini
Uz predsjednika Vlade, svečanosti su nazočili i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić i ministar državne imovine Mario Banožić.
U prigodnom obraćanju, predsjednik Vlade kazao je da se ovim novim postrojenjem na našem sustavu opskrbe i otpreme plinom te dvosmjernim transportom plina daje nova, strateška dimenzija energetske sigurnosti i sigurnosti opskrbe plinom u Republici Hrvatskoj te otvaraju daljnje mogućnosti suradnje s Mađarskom i drugim zemljama Srednje i Istočne Europe.
Iskoraci koji Hrvatsku ucrtavaju na kartu europske kritične infrastrukture
"Investicija je u skladu i s odgovarajućom regulativom Europske unije, s našim strateškim određenjem da je izgradimo, donijela je novu kvalitetu energetske sigurnosti, u skladu je i s onim što želimo kroz Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske i očekujem da Plinacro čiji je predstavnik ovdje spomenuo i projekt otpreme plina od LNG terminala na Krku, projekt od Omišlja do Zlobina, angažirano nastavi graditi i investirati, kao i druge projekte koji se odnose na energetsku sigurnost, a posebno plin", poručio je Plenković.
Izrazio je zadovoljstvo što Hrvatska na ovaj način čini iskorake koji će omogućiti da na karti Europe postrojenja poput ovoga budu dio europske kritične infrastrukture i na taj način bude nezaobilazna u onome što je i dio Vladinog programa predsjedanja Europskom unijom.
Primjer jačanja energetske infrastrukture Hrvatske i Europe
"Upravo ovakvi objekti konkretni su primjeri jačanja energetske infrastrukture u Hrvatskoj i u Europi. "Čestitam svima koji su pridonijeli, naravno i izvođačima koji su to napravili u roku", kazao je na Plenković na kraju svog obraćanja.
Novinare je zanimalo je li premijer zabrinut zbog, zasad skromnog interesa za zakup kapaciteta na Krku, te zbog mađarske uloge u tome.
"Projekt ide, mi smo se za njega strateški opredijelili, dobili smo dio financiranja tog projekta iz Europske unije, 101 milijun eura, a ostala sredstva ćemo namaknuti odlukom Vlade dakle, iz proračuna i to u faznom financiranju. Smatramo da taj projekt ima svoju svrhu i da će, kako se bude dovršavala njegova realizacija, biti riješeno i pitanje zakupa, uključivši u konačnici i pregovore koji se vode s Mađarskom, odnosno mađarskim kompanijama", odgovorio je premijer.