Zajednička ribarstvena politika

Zastupnik Plenković istaknuo je prigodom rasprave o novoj Zajedničkoj ribarstvenoj politici da se cjelokupna reforma ribarstvene politike odvijala u razdoblju prije ulaska Hrvatske u EU

Napomenuo je da je riječ o velikom izazovu za Hrvatsku čiji će se ribarski sektor prilagoditi novim okolnostima za što je potrebno ulaganje dodatnih napora.

Plenković je dodao da reforma mora dovesti do prestanka pretjeranog izlova ribljeg fonda te održivosti, ali se pritom ne smije zaboraviti na socijalnu osjetljivost sektora. Ključno je štititi mali tradicionalni ribolov jer je upravo taj segment najodrživiji te prepoznati ulogu profesije ribara. Jedan je od bitnih aspekata reforme i zabrana odbacivanja ulova, koja treba postupno prestati. Međutim, na Mediteranu i Jadranu odbacivanje ulova nema jednak mehanizam ni način provedbe kao na Sjevernim morima, što može dovesti do određenih poteškoća. Nepostojanje odgovarajuće infrastrukture odnosno hladnjača i skladišta zahtijevat će postupnost u primjeni ovog pravila. Plenković je pozitivno ocijenio dio reforme koji se odnosi na decentralizaciju odnosno regionalizaciju donošenja odluka koje se odnose na kvote i izlov.

Plenković je zaključio kako je Uredba o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture bitna zbog uvođenja novog mehanizma koji u Hrvatskoj do sada nije zaživio (postoje cehovi, udruge i zadruge), a riječ je o organizaciji proizvođača, zato što takav oblik može ribarima omogućiti da za svoje proizvode postignu najbolje cijene. U okviru novog Višegodišnjeg financijskog okvira europski fond za pomorstvo i ribarstvo ukupno ima oko 6,5 milijardi eura, a za Hrvatsku je u prve dvije godine predviđeno oko 30 milijuna eura.