Proračunski suficit rezultat je porezne reforme i fiskalne konsolidacije

Na početku 56. sjednice Vlade premijer Plenković rekao je kako da Vlada želi pronaći rješenje otvorenoga graničnog pitanja sa Slovenijom u duhu dobrosusjedskih odnosa

Govoreći o poplavama koje su početkom tjedna pogodile Zadarsku županiju, predsjednik Vlade Plenković istaknuo je da će, nakon što župan Zadarske županije proglasi elementarnu nepogodu, biti potrebno maksimalno pomoći u saniranju šteta. „Ono što je dobro, kao i kod požarne sezone, nismo imali ljudskih žrtava“, naglasio je Plenković. Zahvalio je i Hrvatskoj vojsci na intervenciji.

„Činimo sve što možemo da sve naše raspoložive snage daju svoj doprinos normalizaciji stanja i saniranju šteta“, kazao je predsjednik Vlade. Dodao je da će Ministarstvo financija razmotriti kako iz zaliha i drugih proračunskih sredstava pomoći u saniranju šteta.

Osvrnuo se i na odnose sa Slovenijom, uoči današnjeg sastanka s predstavnicima parlamentarnih stranaka, koji će se održati u Vladi u 13.00 sati, a na kojem će se dogovoriti osnovni okviri predstojećih razgovora u kontekstu posjeta slovenskog premijera Mire Cerara Zagrebu.

„Cilj tog sastanka je predstaviti širi kontekst naših otvorenih pitanja sa Slovenijom i pristupiti rješavanju otvorenog graničnog pitanja. To je za Hrvatsku pitanje bilateralnih razgovora i želimo u duhu dobrosusjedskih odnosa pronaći rješenje koja će biti na tragu izrazito mudre, stabilne i pouzdane politike koju smo vodili proteklih mjeseci“, poručio je predsjednik Vlade.

Podsjetio je na svoj dogovor sa slovenskim premijerom od 29. travnja u Bruxellesu o prelasku sa sustavnih na ciljane kontrole na granici. „Takav razuman dijalog omogućio je najbolju turističku sezonu koju smo imali. Na tom tragu, vjerujući u dijalog koji imam s kolegom Cerarom, očekujem smirene razgovore koji će pridonijeti jačanju odnosa sa Slovenijom, koja je po mom dubokom uvjerenju, ona susjedna država s kojom moramo imati najmanje problema i nerazumijevanja, a najviše suradnje i bliskosti. To je politika koju zagovaramo i platforma na kojoj ćemo tražiti podršku naših parlamentarnih stranaka“, naglasio je.

Što se tiče spomen-ploče za poginule branitelje, pripadnike HOS-a, koja je prošlog tjedna premještena iz Jasenovca u Novsku, predsjednik Vlade kazao je da je to pitanje riješeno kroz kontakt s predsjednicima udruga HOS-a. „Time smo riješili pitanje neprihvatljivosti dijela sadržaja na ploči u Jasenovcu, s obzirom na konotacije koje pozdrav „za dom spremni“ veže za NDH i ustaški režim, što je za nas neprihvatljivo i to sam vrlo jasno rekao prošloga tjedna“, kazao je Plenković.

Najavio je da će se danas u Vladi održati sjednica Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. Dodao je da će zamoliti Vijeće da što skorije formulira preporuke pravnih stručnjaka za kvalitetno zakonsko reguliranje pitanja simbola i znakovlja totalitarnih sustava kako bi se dugoročno i trajno riješila neujednačena upravna i sudska praksa.

 „Mi to želimo riješiti i prva smo Vlada koja će se na konkretan način suočiti s tim problemom, koji nijedna druga vlada nije jednoznačno regulirala. Mi ćemo to napraviti s ciljem da, koliko god je to moguće, zatvorimo ideološke podjele u hrvatskom društvu.

Upozorio je da postoje i oni koji koriste te teme kako bi destabilizirali ukupno ozračje u zemlji, unijeli određeni razdor u javnosti i naštetili međunarodnom ugledu Hrvatske.

„Mislim pritom na neke marginalne stranke koje su palile Novosti, novine koje izdaju predstavnici srpske nacionalne manjine. Takva ponašanja su neprihvatljiva, mi ih osuđujemo“, naglasio je predsjednik Vlade i dodao da neće dopustiti da takva vrsta ponašanja ugrozi smjer europske i demokratske Hrvatske koji Vlada želi učvrstiti.

Osvrnuo se i na obrazovnu reformu, zahvalivši predsjednici Posebnog stručnog povjerenstvu Dijani Vican i ostalim članovima, koji su dovršili Akcijski plan za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. 

„S obzirom da su se promijenile okolnosti i u samoj konfiguraciji Vlade, dogovorili smo se s partnerima da ćemo pristupiti osvježenju i modifikaciji članstva Posebnog stručnog povjerenstva pa i novom izboru članova ekspertne radne skupine“, najavio je Plenković i dodao da će se time otkloniti špekulacije u vezi teme oko koje Vlada želi ostvariti najširi konsenzus, na pluralistički način, koji će pomiriti i dosta udaljena stajališta.

„Ovom ćemo važnom pitanju pristupiti na sveobuhvatan način i  intenzivno se njime baviti“, poručio je Plenković.

Predsjednik Vlade danas je govorio i o porezu na nekretnine. „Budući da je jedan od temeljnih postulata rada naše Vlade pravna sigurnost, dogovorili smo da ćemo radi jasnoće i otklanjanja svih nedoumica u javnosti, predložiti izmjenu Zakona o lokalnim porezima i formalno predložiti stavljanje van snage odredbi o porezu na nekretnine“, pojasnio je.

Naveo je kako će tu tematiku u budućnosti Vlada regulirati kroz Zakon o komunalnom gospodarstvu. Taj će Zakon proći prvo izmjene koje su nužne zbog usklađivanja s pravnom stečevinom EU, a potom će uz temeljitu analizu obuhvata načela pravednosti i načela razmjernosti te temeljitu procjene fiskalnog učinka biti u javnoj raspravi.

Osvrnuvši se na izvršenje proračuna za prvih 6 mjeseci, predsjednik Vlade je istaknuo da je u prvom polugodištu ostvaren višak u državnom proračunu po ESA metodologiji (suficit na razini opće države), što je jedan od najboljih rezultata u zadnjih 16–17 godina. Naveo je da su na sve pozitivne trendove utjecale mjere Vlade poduzete kroz poreznu reformu i pametnu fiskalnu konsolidaciju.

Ovog je tjedna Hrvatsku posjetio posebni izaslanik predsjednika Narodne Republike Kine.

„Politika Jedan pojas-jedan put izrazito je važna jer Kina pokazuje sve veći interes za razvoj gospodarske, prometne i infrastrukturne suradnje sa zemljama srednje Europe“, istaknuo je Plenković.

Dodao je da će se idući sastanak u okviru Kina+16 održati u Budimpešti ove godine. Budući da je broj kineskih turista u Hrvatskoj značajno povećan, Hrvatska predlaže sastanak na razini ministara turizma.

Hrvatska je bila zemlja partner na gospodarskom sajmu u Celju, koji je posjetila potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić.

„Time se potvrđuje kvalitetan odnos između Hrvatske i Slovenije, gdje tražimo točke koje su prednost u našoj suradnji, a nastojimo dijalogom riješiti otvorena pitanja“, rekao je Plenković.

Dodao je kako ne vidi osobitu potrebu za sazivanjem Odbora za obradu Državnoga zbora, poručivši da, koliko je njemu poznato, takvih inicijativa u Hrvatskom saboru neće biti niti za to ima potrebe. 

Ministar financija Zdravko Marić predstavio je Nacrt prijedloga polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2017. godine i Nacrt prijedloga polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2017. godine.

Podsjetio je da su nastavljena pozitivna kretanja svih makroekonomskih pokazatelja u prvom polugodištu 2017. godine, dodavši da je Bruto domaći proizvod (BDP) zabilježio realni rast od 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Govoreći o proračunskim prihodima, ministar financija kazao je da su u prvih šest mjeseci 2017. godine iznosili 58,3 milijarde kuna, što je na međugodišnjoj razini rast od  3,5 posto. Pritom je istaknuo da su porezni prihodi iznosili 35,1 milijardu kuna, što je rast od 2,4 posto.

Ministar Marić izvijestio je i da je Državni proračun u prvih šest mjeseci ostvario deficit u iznosu od 1,6 milijardi kuna ili 0,4 posto projiciranog BDP-a, što je za 800 milijuna kuna bolji rezultat nego lani. „Kada se dodaju i izvršenja izvanpororačunskih korisnika te konsolidira lokalna samouprava ostvaren je nezapamćen rezultat u proteklih 15-ak godina, a to je da je proračun opće države u suficitu od 35 milijuna kuna“, istaknuo je.

Naglasio je da su ti su rezultati snažna poruka kako se vode javne financije, koju je prepoznala i međunarodna zajednica te je Hrvatska po prvi put od 2007. godine dobila ocjenu stabilizacije kreditnog rejtinga. „Prepoznala su to i financijska tržišta i u prvom je polugodištu država izdala dvije obveznice - jednu međunarodnu desetogodišnju uz najniži trošak te jednu na domaćem tržištu, također uz najniži trošak i najdulju ročnost, od 15 godina“, dodao je ministar.

„Možemo očekivati da ćemo ovu godinu završiti i bolje nego što smo planirali“, naglasio je ministar Marić, kazavši kako se procjenjuje da će udio javnog duga u BDP-u na kraju ove godine iznositi 81,1 posto, što je 2,5 postotnih bodova manje u odnosu na kraj 2016., kada je po prvi put smanjen i njegov udio u BDP-u i njegov nominalni iznos.

Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, ministar financija Zdravko Marić pojasnio je da je intencija Zakona o lokalnim porezima, kao i cijele porezne reforme bila pod jedan zakonski okvir staviti sve izvore prihoda jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Ministar je kazao da predstavljanje toga zakona „nije najsjajnije provedeno“ jer su pojedini gradovi i općine prema građanima djelovali pomalo zbunjujuće. „Procijenjeno je da ne bismo bili kadri promijeniti percepciju stvorenu da je riječ o novom nametu“, dodao je.

Ovim izmjenama Zakona u bitnome brišu se odredbe o porezu na nekretnine, kao lokalnom porezu jedinica lokalne samouprave, koji je trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2018. godine.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izvijestio je da se predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zaključaka iz Interpelacije o radu Vlade Republike Hrvatske radi nečinjenja u vezi s učestalom zlouporabom ustaškog pozdrava „Za dom spremni“, koju je predložilo 28 zastupnika u Hrvatskome saboru.

„Vlada u potpunosti odbacuje navode iz interpelacije koju je predstavio SDP, u našem programu za razdoblje 2016-2020.  jedno od temeljnih polazišta je osuda svih nedemokratskih sustava koji su kroz proteklo stoljeće prouzročili tragična stradanja, progone i likvidacije političkih neistomišljenika. To smo u nizu javnih nastupa i navrata vrlo jasno kazali i odbijamo teze o relativizaciji ustaških zločina i prihvatljivosti korištenja znakovlja“ kazao je, predsjednik Vlade.

Govoreći o ploči udruge dragovoljaca HOS-a Grada Zagreba postavljenu početkom studenoga 2016. u Jasenovcu, predsjednik Vlade je podsjetio da je ploča postavljena u spomen na 11 poginulih hrvatskih branitelja. Naveo je njihova imena i u ime Vlade još jednom izrazio pijetet prema njihovoj žrtvi i suosjećanje s njihovim obiteljima, kao i sa svim drugim poginulim braniteljima u Domovinskom ratu.

„Ključno je da su riječi koje se nalaze u statutu ove udruge upisane u Registar udruga nakon modifikacije statuta u travnju 2003. godine. Međutim, za nas je sasvim jasno da se taj pozdrav predominantno vezuje uz ustaški režim. Zbog toga je taj dio sadržaja na ploči neprihvatljiv u Jasenovcu. Zbog toga je i došlo do kontakta predstavnika Vlade s udrugama i ploča je premještena na spomen obilježje 'Trokut' u Novsku“,  pojasnio je Plenković.

Predsjednik Vlade je istaknuo važnim, a to je sukladno i Vladinoj odluci o osnivanju Vijeća za suočavanje s posljedicama totalitarnih režima, da Vlada to pitanje želi regulirati dugoročno i cjelovito, sustavno, institucionalno i zakonski.

Najavio je da će na današnjoj sjednici vrlo jasno dati zadaću članovima Vijeća da intenziviraju rad i ubrzaju preporuke za precizno zakonsko reguliranje ovog pitanja.

„Iz svega navedenog u našem odgovoru predlažemo Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog zaključaka Interpelacije 28 zastupnika Kluba  SDP-a“, zaključio je predsjednik Vlade.